Mi se danas malo bavimo sa Holivudskim sitnicama, a govorićemo o glumi. San svakog glumca, koji želi nešto da postigne u karijeri san mu je da dođe u Los Anđeles, i da se pojavi na bar jednoj audiciji u nekom filmu. Jako veliki procenat njih ne uspije, i završi kao pomoćni radnik u nekom restoranu.
Karl Malden, umjetničko ime cijenjenog glumca Mladena Sekulovića, porijeklom je iz Srbije, a stekao je priznanje zapaženim nastupima. Iako se njegovi srpski korijeni možda manje priznaju, starije generacije se živo sjećaju njegove slavne karijere. U svojim najboljim godinama, Malden je bio vrlo tražen u Hollywoodu, a na kraju je dobio cijenjenu nominaciju za Oscara. Sa svojim izvanrednim talentom i neusporedivom stručnošću, Malden je ostavio trajan dojam na filmsku industriju, osvajajući publiku svojim iznimnim vještinama.
- Do danas, Mladen je jedini predstavnik iz Srbije koji je dobio željnu zlatnu statuu. Mladen je uspostavio duboku vezu s poznatim američkim glumcem Kirkom Douglasom, dijeleći ekrane u omiljenim filmovima poput “Ulica San Francisca”. Michael Douglas, Kirkov sin kojeg je Mladen ljuljao u mladosti, odao je počast Mladenu tijekom komemoracije.
Godine 1951., cijenjeni Karl Malden postigao je značajan trijumf osiguravši vrlo traženu nagradu Oscar za njegov izniman portret antagonista u izvanrednom kinematografskom remek-djelu, The Asphalt Jungle. Ovaj izvanredni film ne samo da je poslužio kao platforma za prikazivanje Maldenovog golemog talenta, već mu je također pružio priliku da dijeli filmsko platno s kultnim Marlonom Brandom. Prestižnu dodjelu Oscara dodatno su uveličale nazočnost poznatih ličnosti poput Humphreya Bogarta i Lauren Bacall. Ulogu domaćina ovog značajnog događaja stručno je odradio cijenjeni komičar Danny Kaye.
Karl Malden, izvorno poznat kao Mladen Sekulović, rođen je 1912. godine u poznatom rudarskom gradu Garyju u Indiani. U međuratnim godinama ovaj grad postaje magnet za hercegovačke doseljenike koji traže zaposlenje u obližnjoj željezari.
Karlov otac, Petar Sekulović, 1906. godine donio je odluku da napusti Bileću i preseli se u Ameriku, s namjerom ponovnog susreta s rodbinom. Naposljetku se odlučio za stalno nastaniti u novoj zemlji. Kao cijenjeni član srpske zajednice, Petar je svoja tri sina, uključujući i Mladena, upoznao s raznim kulturnim zanimanjima. Ti su napori uključivali uključivanje u nastavni crkveni zbor pod Karađorđevim vodstvom, sudjelovanje u gimnastičkom društvu Sokol i angažman u srpskom kazalištu. Vrijedno je napomenuti da je Karlova majka Marija bila češkog podrijetla.
Iako je Mladenovo glumačko umijeće nadaleko priznato, njegov osobni život ostaje enigma, iako je duboko vezan za svoje korijene i društveni krug u kojem se često nalazi.
Pod pritiskom svog menadžera i producenta, nevoljko je pristao na drugo ime zbog teškoća u izgovoru svog originalnog prezimena Sekulović. Intrigantan je podatak da je u filmovima u kojima je glumio često isticao likove s prezimenom Sekulović te je od scenarista tražio preinake kako bi se to odrazilo.
Za njegova života opće je poznato da je Srpska pravoslavna crkva imala najveći značaj. Od trenutka kada je kršten kao Đorđe, pa do njegova žara u crkvenom zboru, njegova veza s ovom vjerskom institucijom ostala je nepokolebljiva. Kako je njegov uspjeh rastao, dosljedno je pokazivao svoju ljubav prema svojoj zajednici velikodušno podržavajući crkvu.
Srdačno iskreno, Mladen je artikulirao svoje emocije kroz elokventne riječi, ponosno odajući priznanje svom srpskom podrijetlu. Rođen je u srpskoj obitelji i kršten u srpskoj crkvi. Aktivno je sudjelovao u njezinim službama, pjevao u srpskom zboru i samouvjereno se izjašnjavao kao Srbin.
- Tijekom kasnih 1930-ih postao je student cijenjene Goodmanove škole glume, gdje je susreo Marlona Branda i kasnije Kirka Douglasa. Njihova početna suradnja odvijala se na kazališnim daskama u produkciji pod nazivom “Konoba pored ceste”, čime je njihovo partnerstvo učvršćeno u kultnom filmu “Tramvaj zvani želja”. Međutim, njegov prikaz detektiva u televizijskoj emisiji “Ulice San Francisca” ga je uzdigao među zvijezde. Ipak, njegov portret “Skaga”, marljivog američkog radnika u trosatnom televizijskom filmu, katapultirao ga je na vrhunac njegove karijere.
U svakoj prilici kada je Malden imao priliku da se obrati skupu, dosljedno je isticao svoje srpske korijene. No, ključno je napomenuti da se njegova ljubav prema Srbiji nije pretočila u nikakva negativna nacionalistička ili šovinistička uvjerenja. Zapravo, njegova se naklonost proširila na ljude iz svih krajeva svijeta. Kada je Maldena njegov dragi prijatelj Dan Tana (Danilo Tanasijević), predstavnik bivše Jugoslavije, pozvao da se srdačno obrati raznolikoj međunarodnoj publici u New Yorku, on je tu priliku spremno prihvatio.
U svom obraćanju posebno je naglasio svoje duboko srpsko nasljeđe i iskazao ogroman ponos što pripada tom narodu. Nažalost, ova deklaracija naišla je na oštro protivljenje utjecajnih pojedinaca koji su ga označili kao nacionalista, što je na kraju rezultiralo njegovim protjerivanjem iz matične zemlje i uskraćivanjem ponovnog ulaska.
