U nastavku našeg današnjega članka, donosimo vam krucijalnu vijest dana. Tiče se toga, da je preminuo prvi čovjek Katoličke crkve u svijetu…..
Papa Franjo, koji je godinama bio poglavar Rimokatoličke crkve, preminuo je u 89. godini života ostavivši neizbrisiv utjecaj na vjernike diljem svijeta. Njegova smrt odjeknula je među milijunima jer je bio prepoznat ne samo kao duhovni lik, već i kao osoba duboko povezana s pučanstvom, odana načelima vjere, pravde i dijaloga. Papa je, kako je objavio Vatikan, preminuo zbog komplikacija obostrane upale pluća, bolesti koja ga je prethodnih tjedana znatno oslabila. Unatoč tome što je ranije ove godine bio hospitaliziran zbog respiratornih problema, ostao je uporan u ispunjavanju svojih papinskih dužnosti do samog kraja.
U posljednjim mjesecima života Papa je doživio nekoliko zdravstvenih kriza. Dugogodišnji respiratorni problem, koji datira još iz mladosti kada mu je izrezan dio desnog plućnog krila, učinio ga je posebno osjetljivim na bronhalne infekcije. Zbog toga se često suočavao s respiratornim komplikacijama, koje su postajale sve teže u njegovim poznim godinama. Christopher Lamb, dopisnik iz Vatikana i cijenjeni novinar s dubokim uvidom u papino zdravlje, izvijestio je da je papa Franjo tijekom godine iskusio krhkost svog zdravlja. U veljači i ožujku ove godine u dva je navrata nevjerojatno “za dlaku izbjegao smrt”, što se pripisuje hitnim medicinskim intervencijama. Dok je njegov fizički oporavak postajao sve teži, njegova mentalna otpornost i želja da ostane aktivan ostali su jaki.
Papa se dugo vremena oslanjao na invalidska kolica, što ga je otežavalo u kretanju i posjećivanju raznih događanja. Ipak, to ga ograničenje nije spriječilo da se u najvećoj mogućoj mjeri uključi u svoju kongregaciju, dok je slavio mise, pozdravljao vjerske i svjetovne vođe i ustrajao u svojim nastojanjima da provede reforme unutar Crkve. Bitan je bio njegov doprinos modernizaciji Crkve i njezinu širenju svijetom. Posljednjih dana postalo je vidljivo da ima poteškoća s disanjem, a prisutni su primijetili da mu se stanje pogoršava. Posljednje javno pojavljivanje imao je na Uskrs, kada se, iako izrazito slab, potrudio pozdraviti vjernike okupljene na Trgu sv. Iako je bio u invalidskim kolicima, podigao je ruku na blagoslov i jednostavno rekao: “Sretan Uskrs”.
Ova gesta ostavila je dubok dojam na prisutne, jer su svi razumjeli golem trud koji je uložio da se pojavi. Iako je u bolnici proveo točno 38 dana, duh mu je ostao nepokolebljiv. Liječnički tim uložio je maksimalne napore u njegovu korist, no učinci starosti i kroničnih zdravstvenih problema bili su značajni. Ipak, do kraja je ostao ustrajan u svome poslanju, nastojeći Crkvu učiniti aktivnijom, pristupačnijom i povezanom sa zajednicom. Njegovi postupci i riječi dosljedno su bili usmjereni na siromašne, marginalizirane i one bez glasa.
Papinstvo ove osobe karakterizirala je predanost reformama, prihvaćanje tolerancije i angažman u dijalogu s drugima zajednice, što ga čini jednim od najcjenjenijih papa u modernoj povijesti. Upravo zbog toga njegov odlazak stvara jaz koji će biti teško premostiti. Bio je papa koji nije nastojao upravljati iz povučene pozicije, nego radije biti prisutan među stanovništvom, dijeleći njihove radosti i tuge, te sudjelujući u razgovorima obilježenim empatijom i uvidom. Smrt ovog pojedinca značajan je gubitak, ne samo za katoličku zajednicu nego i za cijeli svijet koji ga je prepoznao kao svjetionik milosrđa, mudrosti i hrabrosti.
Danas vjernici razmišljaju o njegovoj poniznosti, transparentnosti i dobroti — osobinama koje su ga isticale kao duhovnog vođu koji je ostao pažljiv prema potrebama čovječanstva. Iako možda više nije fizički prisutan s nama, ostavština pape Franje živi kroz njegovu nepokolebljivu poruku ljubavi, dostojanstva i pravde koju je strastveno dijelio sa svijetom. Usred krajolika obilježenog podjelama i nesigurnošću, njegova učenja i djela služe kao dirljiv podsjetnik da vjera nadilazi puku tradiciju; utjelovljuje poziv na akciju, suosjećanje i osjećaj zajedništva.
