– U današnje vrijeme se jako lako može provjeriti da li je jedna osoba u drugom stanju ili ne. Test trudnoće u roku od par minuta pokaže kakvo je stanje, ali je mana kod njih, što jako lako može da pogriješi prilikom davanja rezultata.
Nakon što sam dobila rezultate testa koji pokazuju da sam trudna, nisam gubila vrijeme da obavijestim svog dečka, s kojim sam bila u privrženoj vezi posljednja tri mjeseca. Međutim, kada je na kraju sa mnom podijelio tu vijest, bila sam potpuno zatečena i osjetila sam mješavinu emocija. Primiti samo jednu njegovu rečenicu potpuno me potreslo, zbog čega sam zadrhtala cijelim tijelom. Kompletan razgovor. Kad sam primio samo jednu rečenicu od njega, zadrhtao sam od mješavine emocija kojih se još uvijek ne mogu riješiti.
BONUS TEKST:
Depresija, višestruka bolest izazvana promjenama u kemiji mozga, često proizlazi iz stresnih okolnosti i nedostatka socijalne podrške. Među starijim osobama depresija je češća i ima tendenciju dugotrajnijeg trajanja u usporedbi s mlađim osobama. Različiti čimbenici, uključujući smanjenu društvenu integraciju, zdravstvene probleme, gubitak pokojnika ili promjene u životu, mogu značajno pridonijeti pojavi depresije. Znakovi depresije obuhvaćaju niz emocionalnih i fizičkih manifestacija, poput osjećaja tuge, beznađa i bezvrijednosti, kao i gubitak interesa za aktivnosti u kojima ste nekoć uživali.
Poremećaji spavanja i apetita, uz umor i tjeskobu, također su česti simptomi. Ključno je prepoznati ove pokazatelje i obratiti se stručnjaku za pomoć jer depresija može imati dubok utjecaj na tjelesno blagostanje, spriječiti oporavak od drugih bolesti i povećati rizik od smrtnosti. Depresija predstavlja povećani rizik za starije osobe koje su nedavno doživjele moždani udar, dijagnosticiran im je rak ili žive s demencijom.
Osim toga, nedostatak određenih nutrijenata, poput vitamina B12, može povećati vjerojatnost razvoja depresije. Međutim, otkrivanje je li nedostatak vitamina uzrok ili posljedica depresije pokazalo se izazovnim zadatkom. Terapeutske intervencije za depresiju obuhvaćaju niz opcija, uključujući lijekove, psihoterapiju i alternativne tretmane poput elektrokonvulzivne terapije ili terapije svjetlom. Osim toga, uključivanje dobro uravnotežene prehrane koja obiluje esencijalnim vitaminima i nutritivno korisnim namirnicama vitalna je komponenta cjelokupnog plana liječenja.
Ključno je identificirati i odmah se pozabaviti depresijom kod starijih osoba kako bi se poboljšala njihova opća dobrobit i smanjili troškovi zdravstvene skrbi. Pojedinci koji primjećuju znakove depresije ili su zabrinuti trebaju se posavjetovati s liječnikom primarne zdravstvene zaštite ili drugim kvalificiranim stručnjacima kako bi osigurali pravovremenu intervenciju i odgovarajuću podršku. Depresija, stanje koje je poznato od davnina, svoje je ime dobilo od latinske riječi deprimere, što znači potisnuti, pritisnuti ili udubiti.
Temeljna karakteristika depresije je patološki smanjeno raspoloženje, pri čemu su emocije potisnute. Promjene raspoloženja u depresiji mogu nastati bez vidljivog uzroka ili se mogu činiti neskladnim s prepoznatljivim okidačem. Depresivni poremećaj, kao opći pojam, obilježen je ponavljajućim epizodama lošeg raspoloženja koje mogu trajati tijekom cijelog života. Ovo stanje, poznato kao rekurentni depresivni poremećaj, manifestira se različitim simptomima, uključujući dubok osjećaj tuge, smanjenu razinu energije, nedostatak interesa i ispunjenja, poremećaje apetita i spavanja, a ponekad i razmišljanje o samoozljeđivanju.
Osim uskraćivanja životnih zadovoljstava, depresija također sprječava nečiju sposobnost da se uključi u produktivan rad. Postoji nekoliko biopsihosocijalnih teorija koje pokušavaju objasniti podrijetlo depresije, iako je naše razumijevanje još uvijek nepotpuno. No, jasno je da je depresija raširenija u određenim obiteljima i među krvnim srodnicima koji također boluju od tog poremećaja. Zapravo, rizik od depresije je 2-3 puta veći za osobe s obiteljskom poviješću tog stanja u usporedbi s općom populacijom. To ukazuje na genetsku komponentu u razvoju depresivnog poremećaja.
Trenutačno istraživanje o ulozi nasljeđa u depresiji identificiralo je više gena koji doprinose povećanom riziku od razvoja poremećaja. Važno je napomenuti da iako genetska predispozicija igra ulogu u razvoju depresije, okolišni čimbenici također igraju značajnu ulogu. Pojava bolesti je češća kod žena u odnosu na muškarce, u omjeru 2:1, iako točan uzrok ove pojave ostaje nejasan. Dok se depresija obično manifestira kod pojedinaca u četrdesetima, može se manifestirati i tijekom adolescencije i u kasnijim fazama života. Bez obzira na dob, postoji stalni porast u broju pojedinaca pogođenih ovim stanjem, osobito među mlađom demografijom. Utjecaj depresije ne utječe samo na pojedinca koji od nje pati, već utječe i na njihovu okolinu.
Ovo stanje mentalnog zdravlja dovodi do značajnih izazova u različitim aspektima života, uključujući brak, obiteljsku dinamiku, posao i društvene interakcije. Važno je razlikovati kliničku depresiju, koja zahtijeva intervenciju, od privremenih osjećaja tuge koji su prirodni odgovor na određeni gubitak. Za razliku od onih koji doživljavaju normalnu tugu, osobe s kliničkom depresijom bore se s održavanjem fokusa i pronalaženjem radosti u svakodnevnim aktivnostima. Ipak, utjehu i sreću ipak mogu pronaći u društvu voljenih osoba.
