Sigurno ste barem jednom primijetili da vaše tijelo u određenim situacijama miriše drugačije, čak i ako svakodnevno vodite računa o higijeni.
Malo ko razmišlja o tome, ali ono što jedemo, pijemo i kako živimo direktno utiče na to kako nam tijelo miriše. Nije sramota priznati – svi smo bar jednom osjetili nelagodu kada naš prirodni miris nije bio prijatan, čak iako redovno brinemo o ličnoj higijeni. Međutim, lična čistoća je samo jedan dio priče. Naš tjelesni miris je ujedno odraz zdravlja i onoga što svakodnevno unosimo u organizam.
Iako genetika ima ulogu u tome kako mirišemo, još važniji faktor su prehrambene navike. Neke namirnice mogu pomoći da naš miris bude svjež i prijatan, dok druge, iako ukusne, mogu proizvesti neželjene efekte.
- Na primjer, razlika između jogurta i običnog mlijeka je veća nego što izgleda. Jogurt sadrži dobre bakterije koje poboljšavaju varenje i smanjuju spojeve odgovorne za neugodne mirise, poput sulfita. Osim toga, često je obogaćen vitaminom D, koji pomaže u borbi protiv štetnih oralnih bakterija i smanjuje rizik od lošeg zadaha. Nasuprot tome, kravlje mlijeko sadrži kolin, nutrijent koji je važan za mozak i jetru, ali se u organizmu može razgraditi do trimetilamina – supstance koja stvara oštar miris sličan ribi, a koji izlazi kroz znoj.
Ako birate između biljnog čaja i šoljice jake kafe, a brinete o tjelesnom mirisu – odgovor je jasan. Biljni čajevi od mente, kamilice ili đumbira puni su antioksidansa koji pomažu tijelu da eliminiše toksine, pa je i miris kože svježiji. S druge strane, kofein iz kafe može uzrokovati dehidraciju, što znoj čini koncentrisanijim i intenzivnijim. Takođe, kafa stimuliše lojne žlijezde, pa koža brže postaje masna, a miris jači.
Voće i povrće takođe imaju veliki uticaj. Jabuke su pravi saveznici jer pomažu u detoksikaciji organizma i osvježavaju dah. Narandže, zahvaljujući citrusnim notama, čine da tijelo prirodno oslobađa prijatan miris kroz kožu. Nasuprot njima, povrće poput cvjetače i bundeve sadrži veće količine kolina, pa kod prekomjerne konzumacije mogu pojačati neugodne mirise.
Kad govorimo o začinima, tu je ogromna razlika između češnjaka i luka, te kardamoma i cimeta. Češnjak i luk sadrže sumporne spojeve koji su odlični za zdravlje, ali izazivaju karakterističan miris koji se izlučuje i kroz kožu i kroz dah. Za razliku od njih, kardamom i cimet ne samo da daju hrani fantastičnu aromu, već i pomažu u održavanju svježeg daha i oslobađaju blage, ugodne mirise preko kože.
- Interesantno je i kako neke namirnice utiču na privlačnost. Celer, na primjer, može stimulisati lučenje feromona – prirodnih tjelesnih mirisa koji povećavaju privlačnost. Redovna konzumacija celera može učiniti da tijelo miriše ugodnije drugima. S druge strane, šparoge sadrže asparaginsku kiselinu koja se prilikom varenja razgrađuje u sumporne spojeve. Zbog toga mnogi primjećuju jak, neugodan miris urina nakon jela.
Kada je riječ o mesu i ribi, istraživanja pokazuju da ljudi koji jedu manje crvenog mesa imaju prijatniji tjelesni miris. Crveno meso je teško za probavu i proizvodi više nusprodukata koji se izlučuju kroz znoj. Bijela riba, poput lososa ili oslića, lakša je za varenje i ne ostavlja jak trag u tjelesnim mirisima. Ako se spremate za važan susret ili izlazak, možda je bolja opcija izabrati ribu.
Biljke poput piskavice takođe imaju značajnu ulogu. Njene sjemenke poznate su po sposobnosti da smanje unutrašnju fermentaciju u crijevima i neutralizuju neugodne mirise. Sjemenke bundeve, iako bogate hranljivim materijama, zbog kolina mogu, pri pretjeranoj konzumaciji, izazvati suprotan efekat i pojačati loš zadah.
Na kraju, važno je shvatiti da naš miris nije određen samo parfemima i sapunima koje koristimo. On je često rezultat naših svakodnevnih izbora. Iako ga ne možemo potpuno promijeniti, možemo ga znatno poboljšati pravilnom ishranom. Hrana koju jedemo je gorivo za tijelo – a kvalitetno gorivo rezultira prijatnijim, svježijim mirisom. Zato, prije nego što posegnete za parfemom, zapitajte se šta ste unijeli u organizam i kakav miris to stvara iznutra.
