Mujo na samrtnoj postelji razgovara sa svojom ženom Fatom: „Fata, hoćeš li mi ispuniti moju posljednju želju? Priča će se nastaviti nakon prekida.
“Želim Muju po svaku cijenu! Nakon mog odlaska, želim da se nakon šest mjeseci udaš za Hasu.
Fata će na to: “Mujo, zar nisi rekao da su tvoji osjećaji averzije prema Hasi intenzivniji od svega?” “Upravo zato, želim da se udaš za njega”, bit će odgovor.
BONUS TEKST:
U svijetu prirode malo bića izaziva toliko čuđenja i poštovanja kao pčele. Iako ove sićušne, ali bitne kukce obično povezujemo s proizvodnjom meda, njihov doprinos daleko nadilazi ovo osnovno razumijevanje.
Pčele su pravi arhitekti naših ekosustava, značajno pridonose oprašivanju brojnih biljaka koje su vitalne za našu prehranu. Kako bismo u potpunosti shvatili značaj pčela, neophodno je istražiti njihov složeni i jedinstveni okoliš. Ova fascinantna bića okupljaju se u pomno organiziranom društvu koje funkcionira besprijekorno, poput dobro podmazanog stroja.
U pčelinjoj zajednici, poznatoj kao kolonija, postoji jasna hijerarhija uz podjelu rada koja je ključna za dobrobit i prosperitet svih njezinih stanovnika. Svaka pčela tijekom svog života ima određenu ulogu. Kraljica, jedina plodna ženka u koloniji, zauzima najviši položaj u ovoj hijerarhiji.
Glavna uloga matice je polaganje jaja, sposobna proizvesti do 2000 jaja dnevno tijekom faza najveće aktivnosti. Nadalje, ona ispušta određene feromone koji služe kao signali za održavanje reda unutar kolonije, sprječavajući plodnost drugih ženki. Ovi feromoni ključni su za održavanje stabilnosti i harmonije među članovima kolonije.
Pčelinju populaciju pretežno čine pčele radilice, koje su sterilne ženke zadužene za većinu dužnosti unutar i izvan košnice. Kako ove pčele stare, njihove odgovornosti se razvijaju, počevši od čišćenja saća, nakon čega slijedi hranjenje ličinki i na kraju do skupljanja nektara i peluda. Ovi predani radnici plove od cvijeta do cvijeta u potrazi za vitalnim resursima za svoju koloniju. Skupljajući nektar i pelud, oni nenamjerno pomažu u oprašivanju biljaka, pomažući u njihovim reproduktivnim procesima.
Osnovni proces oprašivanja ključan je za održavanje bioraznolikosti i izvora hrane brojnih vrsta, uključujući i ljude. Muške pčele, poznate kao trutovi, imaju jednostavnu, ali važnu ulogu: odgovorne su za oplodnju matice. Ne sudjeluju u aktivnostima unutar kolonije, a životni vijek im je ograničen na toplije mjesece koji su predviđeni za parenje.
Nakon što obave svoje zadatke, radilice se često izbacuju iz košnice kako bi se sačuvali resursi tijekom zimskih mjeseci. Fascinantan element ovog procesa je izvanredna metoda kojom pčele međusobno prenose informacije. Oni koriste oblik komunikacije koji se naziva “plesni jezik” kako bi prenijeli specifičnosti u pogledu udaljenosti i smjera cvijeća koje obiluje nektarom.
Nakon što pronađe obilan izvor hrane, pčela izviđač vraća se u košnicu kako bi izvela jedinstveni ples osmice. Mijenjajući kut i brzinu ovog plesa, pčela učinkovito prenosi svojim radnicama točnu lokaciju izvora hrane. Ova izvanredna komunikacijska tehnika vrlo je učinkovita i omogućuje pčelama da maksimiziraju svoje napore u prikupljanju resursa. Poznate po svojoj sposobnosti da proizvode med, pčele stvaraju tvar koja nije samo slatka, već i vrlo hranjiva i korisna za liječenje.
Tisućama godina med je bio i izvor hrane i ljekoviti lijek. Intrigantno, med posjeduje beskrajan rok trajanja; čak i nakon tisućljeća, uzorci pronađeni u egipatskim grobnicama još uvijek su sigurni za konzumaciju. Iako pčele igraju ključnu ulogu u našem ekosustavu, sada su suočene s raznim opasnostima, uključujući primjenu pesticida, gubitak staništa i bolesti.
Alarmantno smanjenje pčelinjih kolonija na globalnoj razini izravan je rezultat ovih izazova, što predstavlja ozbiljnu prijetnju i bioraznolikosti i poljoprivredi na svjetskoj razini. Stoga je bitno usvojiti mjere za zaštitu pčela, poput uzgoja medonosnog bilja i izbjegavanja pesticida koji štete ovim ključnim oprašivačima.
Pčele imaju ulogu koja nadilazi puku proizvodnju meda; oni su ključni elementi unutar prirodnih ekosustava. Njihova primarna odgovornost u oprašivanju biljaka čini ih nezamjenjivima u prehrambenom lancu, a njihovi složeni društveni sustavi plijenili su ljudsko zanimanje stoljećima.
