Šeta Mujo močvarom i spazi žabu.
Kaže joj Mujo
-“Ispuni mi 3 želje i ja ću da te pustim.”.
A kaže mu žaba:
-” Nisam ti ja zlatna ribica, ja sam ti sretna žabica i ja ću da ti ispunim 1 želju ako me pustiš.”
Kaže Mujo:
– “Neka bude mir u Bosni.”
A kaže mu žabica:
– “Daj mi prvo kartu pa ću da se nekako snađem.” I pogleda žabica kartu i kaže Muji:
-“Ovo je preteško! Daj mi neku drugu želju da ti ispunim!”
I da joj Mujo sliku Fate i kaže da ju uljepša. A kaže mu žabica:
-” Ma daj ti meni Mujo onu kartu Bosne!”
BONUS TEKST
Jedna od najzanimljivijih prirodnih pojava na Zemlji je aurora borealis, ili sjeverna svjetlost, koja se javlja u polarnoj regiji. Ovaj fenomen je zapravo rezultat sudara čestica sa Zemljinom atmosferom, pri čemu se oslobađa energija u obliku svjetlosti. Na visinama od 80 do 500 kilometara iznad površine Zemlje, elektroni i protoni koje nosi sunčev vjetar sudaraju se s molekulama u atmosferi, uglavnom sa kisikom i azotom. Ovi sudari izazivaju emisiju svjetlosti, koja se zatim vidi kao aurora.
Aurora borealis se obično javlja u arktičkim područjima, poput Skandinavije, Kanade, Rusije i Aljaske, a mogu se pojaviti i u južnom polarnom krugu, gdje je fenomen poznat kao aurora australis. Svjetlost može imati različite boje, najčešće zelenu, ali ponekad se mogu pojaviti i crvene, ljubičaste i plave nijanse, ovisno o tome koje molekule su u interakciji s česticama.
Za fascinirane posmatrače, aurora je često viđena kao znak nečeg mističnog, a tokom istorije mnogi su joj pridavali različita tumačenja. Drevni Norvežani su vjerovali da je aurora borealis bila vatreni dah od božanske valkire, dok su u Japanu smatrali da je to duša mrtvih koja se uzdiže prema nebu. Danas, s modernim razumijevanjem nauke, aurora ostaje jedno od najneobičnijih i najljepših prirodnih čuda na Zemlji.
