Kada su u pitanju ubodi insekata, najčešće se susrećemo sa pčelama, osama i stršljenovima. Iako njihov otrov sam po sebi nije dovoljan da direktno ugrozi ljudski život, problem nastaje kod onih koji su alergični.
U takvim slučajevima i samo jedan jedini ubod može izazvati burnu reakciju organizma, dok masovni ubodi čitavog roja mogu dovesti i do smrtnog ishoda ukoliko se ne reaguje odmah.
Vladica Stanković iz Udruženja za zaštitu gmizavaca i prirode “Poskok” ističe da trenutno počinje sezona stršljenova i upozorava na opasnosti koje oni mogu predstavljati. Prema njegovim riječima, u ovom periodu godine stršljenovi tek počinju da formiraju legla, koja u avgustu postaju potpuno razvijena. Tada se broj jedinki u jednom leglu može kretati od 400 pa čak do hiljadu. Ova legla se uglavnom prave na sunčanim i teško dostupnim mjestima, što ljudima otežava da ih na vrijeme primijete.
Jedna od karakteristika koja čini stršljenove posebno opasnim je način na koji reaguju kada napadnu. Pri ubodu ispuštaju feromone, hemijske signale koji služe da pozovu druge stršljenove u pomoć. Na taj način, osoba koja je u početku ubodena od samo jednog insekta može se vrlo brzo naći u situaciji da je napadne čitava grupa. To je posebno opasno jer se tako povećava rizik od više uboda odjednom, što kod osjetljivih osoba može izazvati anafilaktički šok i ozbiljne komplikacije.
- Iako možda neće biti toliko brojni ove godine, stršljenovi su i dalje značajna prijetnja. Prema podacima, broj smrtnih slučajeva izazvanih ubodima stršljenova je veći nego onih uzrokovanih ujedom zmija, što dodatno govori o tome koliko ozbiljno treba shvatiti kontakt s ovim insektima. Osobe koje su već imale alergijske reakcije ili one koje imaju slabiji imunitet posebno su ugrožene.
Simptomi nakon uboda uključuju jak bol, otok, svrab i crvenilo na mjestu uboda. Stršljen posjeduje veću žaoku od pčele ili ose, pa je bol intenzivniji. Kod alergičnih osoba može doći do gušenja, širenja otrova kroz tijelo, pada krvnog pritiska i čak zastoja srca ako se pomoć ne pruži na vrijeme.
U slučaju uboda, potrebno je hitno reagovati. Preporučuje se odmah uzeti i sažvakati lijek protiv alergije poput presinga, pronizona ili erijusa kako bi se spriječilo dalje širenje reakcije. Osim toga, korisno je staviti hladne obloge na mjesto uboda i, ukoliko je moguće, što prije potražiti pomoć u najbližoj zdravstvenoj ustanovi.
Važno je znati i to da stršljenovi ne napadaju ljude bez razloga. Postaju agresivni samo u slučaju kada osjete da je njihovo leglo ugroženo. Oni imaju svojevrsne “stražare” koji patroliraju oko gnijezda i prate da li se u blizini dešava nešto sumnjivo. Ako procijene da postoji prijetnja, alarmiraju ostatak roja koji odmah kreće u odbranu. Za razliku od zmija koje se uglavnom povlače kada osjete prisustvo čovjeka, stršljenovi su skloni da napadnu kako bi zaštitili svoje.
S obzirom na sve navedeno, boravak u prirodi u ljetnim mjesecima zahtijeva poseban oprez. Ukoliko primijetite gnijezdo stršljenova, nikako ga ne pokušavajte sami ukloniti ili ometati. Najsigurnije je obratiti se stručnim službama koje imaju iskustva u uklanjanju ovih opasnih insekata. Samo na taj način možete spriječiti situacije koje bi mogle imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
