– U nastavku našeg današnjega članka, donosimo dvije jako zanimljive priče. Prva će da bude povezana sa javnim servisom RTS, i govorićemo o jednoj od najpoznatijih TV voditeljki u cijeloj regiji. Iako je jako dugo vremena u ovom poslu, i njoj se nekada omakne da napravi i poneku grešku….
Voditeljica Dnevnika RTS-a Ivona Pantelić izuzetno je aktivna na društvenim mrežama i dijeli svakodnevne situacije iz privatnog i poslovnog života. U posljednjoj objavi na svom Instagram profilu postavila je sliku studija u kojem spava. Ništa, osim što mi se malo spavalo, nije ukazivalo na temperaturu od 38 stupnjeva – napisala je Ivona u opisu fotografije. Inače, Ivona je nedavno progovorila o svojoj borbi s bolešću koja zvuči grozno. – Bilo mi je puno lakše kada sam otvoreno govorio o svemu o čemu sam govorio.
U principu, pretpostavljam da se ništa ne smije tajiti, a ako se tako nešto i otkrije, bolje je da sami priznate. Tada osjetim veće olakšanje i bude mi lakše, a ljude pljusne spoznaja da se moraju pomiriti s istinom. S druge strane možda ljudski dio. Ne mislim da je to ljudski, ali bilo je vrijeme kada sam mislio Ako sam medijska osoba, to znači da ljudi znaju mene i moju priču.
Olakšat će im, pogotovo ljudima koji moraju proći ono što sam ja proživjela. Drago mi je da mi se dosta žena javilo i napisalo ispričaj mi priču o svojoj bolesti – započela je svoju ispovijest Ivona i istaknula da se bolest mora prihvatiti. Kad sam se spremala za liječenje, jedna moja prijateljica dovela je svoje prijateljice koje su prošle bolest i sve mi je ispričalo kako je bilo. Tada sam imao volje i snage ispričati ženama svoje iskustvo i da se ne trebaju toliko bojati, ali to je proces kroz koji treba voljno proći.
BONUS TEKST:
U priči, u svom vrhuncu zdrave prehrane, koštuničavo, orašasto i bobičasto voće popularno je više nego ikad, u svijetu, u Europi i kod nas. Dobrobiti pistacija otkrili su Europljani – odavno je među prvima Italija. Pistacije je u Rim donio car Vitellius u 1. stoljeću nove ere, dok su uključeni u nekoliko recepata u rimskoj kuharici “Apicius” iz 5. stoljeća. Dejan Jakovljević iz Selišta tradicionalno se bavi proizvodnjom sadnog materijala, a prije pet godina dobio je ideju za uzgoj pistacija i prodaju sadnica.
U Srbiji, kaže, ima sadnica koje rastu i rađaju i bez zimske zaštite i bez nekog posebnog tretmana pa sada ima 50 stabala starih 4 godine. To su, kaže, matične biljke strogo orezane da daju što više pupova za cijepljenje; ove godine ih je posadio oko 200 tako da će ostaviti plodove. Na temelju iskustva u uzgoju pistacija u našem podneblju, kaže da problema sa zaštitom i održavanjem nema jer su, kako navodi, pistacije vrlo otporna biljna vrsta. Imaju smolu jakog mirisa (na bor) i zato ih kukci i divlje životinje izbjegavaju, kaže Dejan.
- Zaštita od crne pjegavosti neophodna je u drugoj polovici ljeta. Poželjno je navodnjavanje; ali nije potrebno jer imaju vretenast korijen koji vrlo brzo dospijeva u dublje slojeve tla gdje je stalna vlaga. Sadnice ne smrzavaju i ne smiju se štititi tijekom zime kako ne bi došlo do preuranjene vegetacije“, objašnjava Jakovljević. Kada i kako se sade pistacije? Kao i za svako drugo voće, jesen je najbolje vrijeme za sadnju kako bi se tijekom zime, u razdoblju mirovanja, biljke mogle prilagoditi i skupiti vlagu oko korijena. Idealno ih je barem posaditi do kraja siječnja jer krajem veljače kod lješnjaka počinje rasti žila.
