Gripa (poznata i kao influenca) je virusna bolest koja pogađa respiratorni sistem, uključujući nos, grlo, pluća i ponekad uši. Gripa je uzrokovana virusima iz porodice Orthomyxoviridae, a najčešće je izazivaju tipovi A i B influenca virusa. Ovi virusi se brzo menjaju (mutiraju), što otežava dugoročni imunitet i omogućava izbijanje epidemija ili pandemija.
U Srbiji je nedavno zabilježen značajan porast oboljelih od gripe, a Institut za javno zdravlje “Milan Jovanović Batut” zabilježio je gotovo 5000 slučajeva. Najveće stope zaraze zabilježene su kod djece mlađe od četiri godine i one od pet do četrnaest godina, iako obolijevaju i odrasli, osobito oni s kroničnim bolestima. Slijedom toga, provedene su preventivne mjere koje uključuju zabranu posjeta hospitaliziranim pacijentima u gotovo svim bolnicama diljem zemlje. Simptomi gripe Simptomi gripe obuhvaćaju različite pokazatelje koji mogu znatno narušiti ukupno zdravstveno stanje pojedinca.
Najčešći simptomi gripe uključuju: Nagli porast temperature koja može doseći razine do 40°C, Glavobolja, Simptomi mogu uključivati grlobolju, bolove u mišićima i zglobovima, iscjedak iz nosa i suhi kašalj. Slabost. U roku od nekoliko sati, pojedinac može prijeći iz stanja potpunog zdravlja u stanje koje karakteriziraju značajni zdravstveni problemi. Unatoč tome, simptomi se mogu pokazati kao prilično blagi, što često dovodi do toga da pojedinci zanemare svoje stanje i ustraju u svojim redovnim aktivnostima, čime se olakšava daljnji prijenos virusa.
Direktor ZZJZ “Novi Pazar” dr. Šefadil Spahić potvrdio je u posljednje vrijeme porast broja prikupljenih uzoraka za testiranje na gripu, a najdominantniji je soj virusa A. Upozorio je na rizike povezane sa superinfekcijama, koje nastaju kada se bakterijske infekcije poklope s gripom, jer to može znatno pogoršati kliničko stanje bolesnika. Proaktivne strategije Kako bi se ublažio prijenos virusa, prioritet je prevencija. Dr Spahić preporučuje: Suzdržavanje od okupljanja u prepunim okruženjima, osobito u zatvorenim prostorima. Dosljedne prakse higijene ruku kako bi se smanjila vjerojatnost prijenosa virusa. Jačanje imuniteta može se postići hranjivom prehranom i unosom vitamina.
Pojedinci koji su zaraženi trebali bi ostati kod kuće i izbjegavati interakcije sa zdravim osobama kako bi se ublažio prijenos virusa. Nadalje, u cijeloj Srbiji je uvedena zabrana posjeta bolnicama kako bi se poboljšala zaštita najugroženijih pacijenata, uključujući starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, koji su posebno izloženi riziku od komplikacija. Preporuke liječnika. Doktorka Danijela Cvetković iz Doma zdravlja u Nišu očekuje povećanje broja pacijenata do kraja januara, posebno s ponovnim radom škole za decu. Ona preporučuje: Izbjegavanje osoba koje kišu ili kašlju je ključno jer kapljični prijenos predstavlja najrašireniji način širenja virusa.
Osim toga, važno je pridržavati se pravilne higijenske prakse i suzdržati se od dodirivanja nosa i usta kada ste izvan kuće. Omogućavanje odmora i lagane prehrane za oboljele, uz uzimanje dovoljno tekućine. Dr Ivana Begović Lazarević, epidemiolog iz Beograda, kaže da su sadašnje prilike epidemiološki stabilne. Međutim, ona ustraje u upozoravanju da je prevladavajući soj gripe tip A, posebno podtip AH1, koji uglavnom pogađa djecu i studente, iako je pogođena i demografija odraslih, uključujući zdravstvene radnike. Metode liječenja gripe. Dr Begović Lazarević za liječenje gripe preporučuje: Odmor, hidracija i mir. Preporuča se korištenje analgetika za snižavanje vrućice, budući da su antibiotici neučinkoviti protiv virusne prirode gripe.
Antibiotici su opravdani samo kada liječnik procijeni prisutnost bakterijske infekcije ili komplikacije, što može utvrditi samo kvalificirani medicinski stručnjak. Upozorava da je ključno suzdržati se od uporabe antibiotika bez savjeta liječnika jer davanje antibiotika za virusnu infekciju može dovesti do štetnih ishoda. Imunizacija kao sredstvo prevencije Dr. Begović Lazarević ističe kako je cijepljenje najučinkovitija prevencija od gripe. Preporuča i nalaže cijepljenje osobama s kroničnim bolestima, kao i zdravstvenim djelatnicima. Upozorava da je za one koji tek trebaju primiti cjepivo situacija kritična, napominjući da je obično potrebno otprilike dva tjedna nakon cijepljenja da se razvije imunitet.
Iako cijepljenje nije obavezno za mlade i zdrave osobe, preporuča se da se suzdrže od okupljanja u zatvorenim prostorima i poduzmu mjere opreza nošenjem maski. Zaključak U okolnostima u kojima dolazi do porasta broja osoba oboljelih od gripe, postaje presudno provoditi preventivne strategije i pridržavati se smjernica zdravstvenih radnika. Ključne mjere za suzbijanje prijenosa virusa uključuju cijepljenje, održavanje odgovarajuće higijene i izolaciju zaraženih. Odgovornost za zdravlje je na nama; stoga je odgovorno ponašanje prema sebi i drugima najvažniji preventivni pristup u borbi protiv gripe.
Simptomi gripe mogu varirati od blage do ozbiljne i obično se pojavljuju iznenada. Glavni simptomi uključuju:
- Povišena temperatura (groznica)
- Kašalj (najčešće suv, ali može biti i sa ispljuvkom)
- Bolovi u mišićima i zglobovima
- Glavobolja
- Zapušen ili curenje nosa
