Sutra u 20:30 ispred hotela Metropol, Zorica Brunclik i njen suprug Kemiš organizovaće oproštajnu ceremoniju za svoju prvu unuku Saru koja će ići na maturu, a tom prilikom će dati izjavu za medije. Unuka Zorice Brunclik imala je razloga za slavlje pred Novu 2024. godinu, kada je napunila osamnaest godina. Tim povodom, njena baka Zorica je organizovala spektakularnu proslavu koja će ostati u pamćenju.

  • Sara, prva unuka proslavljene folk pjevačice, određena je nasljednica Zoričine druge kćerke Miljane. Zorica i Kemiš, oduševljeni baka i djed, pobrinuli su se da istaknu svoje veselje u pozivu na skoru proslavu Sarinog punoljetstva. Osim Sare, Zorica i Kemiš imaju još jednu unuku od kćerke Zlate, kao i unuka i unuku od sina Đorđa. Da bi njihova sreća bila veća, Miljana im je u rujnu darovala još jednu djevojčicu.

Osim virtuoznosti na harmonici, Kemiš ima i unuke od kćeri iz prvog braka. Njihova bliska obiteljska dinamika vidljiva je kroz zajedničke fotografije koje objavljuju na društvenim mrežama. Poznata baka Zorica iznijela je saznanja o njihovom pravilnom odgoju, ističući da je Sara za punoljetstvo umjesto novca dobila značajan poklon. Proslava je održana u prestižnom beogradskom prostoru, a cijela obitelj pobrinula se da svaki detalj bude besprijekoran. Najveću pohvalu zaslužuje Zorica koja obožava svoje nasljednike i uljepšava im dane. Sutrašnja cijela obitelj željno iščekuje Sarinu maturu, uzbuđeni što će na ovaj poseban dan svjedočiti ljepoti voljene unuke Zorice Brunclik.

Zorica i Kemiš bili su zaduženi za organizaciju proslave povodom punoljetstva Miljanine starije kćeri. Na svoj osamnaesti rođendan Miljana je imala posljednji susret sa ocem, s kojim je u zategnutim odnosima. Tvrdi da mu je onemogućeno viđanje, unatoč brojnim pokušajima da dođe do nje i da se poveže. Nažalost, njegovi napori da je pozove i traži bili su uzaludni. Situaciju dodatno kompliciraju njegove primjedbe o Zorici i okolnostima vezanim uz njihov odnos. Navodno je Zorica izjavila da Miljana i Mia, Miljanina polusestra iz drugog braka njenog oca, zapravo nisu braća i sestre. No, Kemiš ostaje jedini djed za Miljanine kćerke, koje smatra svojim unucima. Vrijedi napomenuti da je Miljana već odavno preuzela prezime maminog supruga, što govori o njenoj čvrstoj vezi s njim.

BONUS TEKST:

Razmišljajući o savremenom društvu, neretko nailazimo na niz složenih tema koje oblikuju naše svakodnevne živote i utiču na našu percepciju sveta oko nas. Globalizacija, tehnološki napredak, klimatske promene, socijalna nejednakost, politička polarizacija – samo su neke od tema koje su postale središnje u savremenim raspravama i diskusijama.

Jedna od najznačajnijih tema koja se ističe u savremenom društvu jeste pitanje održivosti i zaštite životne sredine. Klimatske promene postaju sve očiglednije, sa ekstremnim vremenskim uslovima, poplavama, sušama i porastom nivoa mora koji prete da destabilizuju naš ekosistem. Borba protiv klimatskih promena zahteva globalnu akciju i saradnju, kao i promene u načinu na koji se odnosimo prema prirodi i resursima.

Pored toga, tehnološki napredak i digitalizacija imaju ogroman uticaj na naše društvo i način života. Dok nam tehnologija donosi neverovatne mogućnosti i olakšava mnoge aspekte našeg života, istovremeno postavlja nove izazove i dileme. Pitanja privatnosti podataka, bezbednosti na internetu, uticaja veštačke inteligencije na tržište rada, kao i moralnih i etičkih pitanja koja proističu iz tehnološkog napretka, postaju sve značajnija u savremenom društvu.

Socijalna nejednakost je takođe tema koja sve više dobija na važnosti u savremenom društvu. Razlike u bogatstvu, pristupu obrazovanju, zdravstvenim uslugama i pravdi sve više postaju izražene, stvarajući duboke podele i nezadovoljstvo među građanima. Borba protiv socijalne nejednakosti zahteva sistemsku promenu i angažovanje svih nivoa društva kako bi se osigurala pravičnost i jednakost za sve.

Politika i politička polarizacija su takođe teme koje dominiraju savremenim društvom. Podeljenost između političkih stranaka i ideologija često vodi do neprijateljstva, netrpeljivosti i stagnacije u donošenju odluka. Izazovi u vezi sa demokratijom, vladavinom prava i zaštitom ljudskih prava postaju sve veći u kontekstu političke polarizacije.

Uprkos svim ovim izazovima, postoji i mnogo razloga za optimizam. Civilno društvo, aktivizam, inovacije i solidarnost mogu igrati ključnu ulogu u izgradnji boljeg i pravednijeg društva. Kroz dijalog, saradnju i zajedničko delovanje, možemo raditi na rešavanju najvećih izazova sa kojima se suočava savremeni svet i graditi bolju budućnost za sve nas.

 

Preporučeno