Pokojni Žarko Laušević, poznati glumac, preminuo je 15. studenoga u 63. godini života. Lauševićev osobni život bio je poput filmskog iskustva, jer je proglašen krivim za počinjenje dvostrukog ubojstva u Podgorici. Tijekom boravka u zatvoru napisao je knjigu u kojoj je detaljno opisao svoja iskustva iza rešetaka. Protagonist knjige bio je nitko drugi do Nikola Kaluđerović, Lauševićev cimer iz ćelije, koji je zbog krvne osvete bio u zatvoru.
Nikola Kaluđerović, poznati crnogorski osvetnik, bio je u zatvoru zbog odmazde za ubojstvo sina Željka. Kaluđerović je preminuo prije tri godine u 82. godini, ali je prije smrti ispričao svoje iskustvo iz ćelije s Lauševićem 1993. u Spužu. Novinar “Nedeljnika” posjetio je Kaluđerovića u Crnoj Gori nekoliko godina prije njegove smrti i detaljno dokumentirao njegovu odluku da se osveti, kao i vrijeme provedeno sa Žarkom iza rešetaka. “Odmazda je slična ponovnom rođenju kroz prolivenu krv. Radost i zadovoljstvo nakon bijede i agonije. To je duh naših predaka i potomaka koji prebiva duboko u nama, zov naše braće i suboraca, vapaj naše zemlje i selo. Zakletva položena na kažiprst ispred mača. Ideja koja čeka povratak najvažnije i najznačajnije duge. Duga koja je obojena krvlju. Povjerenje koje se prenosi i nosi našom poganskom krvlju. Osveta je utjelovljenje Crne Gore Cetinje Rodno mjesto krvne osvete Posjećujući dom Cetinjanina Nikole Kaluđerovića, najpoznatijeg gorštaka u Crnoj Gori, namjeravala sam iz prve ruke svjedočiti razlozima oduzimanja još jednog života. shvatiti zašto bi netko odlučio pucati nekome u čelo ili trbuh i kako bi to uopće moglo umiriti svoju savjest, pogotovo nakon smrti voljene osobe poput oca, brata ili sina.Njegošev grad bio je prekriven snijegom kao Stigla sam nenajavljena pred Nikolin prag. On i njegova supruga Anđa, oboje u crnom, dočekali su me i predali mi ključ. – Slobodno nas pričekajte u kući. Moramo obaviti neki posao i vraćamo se za petnaest minuta – rekla je Anđa i bez odlaganja nas ispratila kroz vrata.
Nakon što je izrazio svoju zahvalnost, govornik me obavještava da će stići za 30 minuta. Na moj upit za njihovo odredište, Nikola mi otkriva da moraju posjetiti sinov grob i inzistira da će se brzo vratiti. Dok čekam, mještani u birtiji raspravljaju o Kaluđeroviću i tragičnom događaju koji se dogodio. Jedna susjeda prepričava priču kako je Nikolin i Anđin sin jedinac, Željko, ubijen u kafanskoj tučnjavi u kolovozu ’87. Gubitak jedinca posebno je poražavajući u Crnoj Gori, a od tog incidenta Nikola i Anđa svaki dan, bez obzira na vremenske prilike, vjerno posjećuju sinovljev grob. Rade Grdinić, jedan od braće koji su sudjelovali u tučnjavi, smrtno je pogodio Kaluđerovića. Nikola je godinu dana pokušavao osvetiti sinovljevu smrt. Pokušaji eliminacije Grdinića bili su široki. “Bili smo svjesni da će to biti sveta zadaća”, povjerava nam cetinjski gospodin dok pijuckamo rakiju. On dalje kaže:
Žrtvom osvete postao je i Nikolin brat, koji je bio stric ubijenog mladića. I to zato što je prethodno ubio Perišu Popovića dok je bio još mlad. Perišin otac se isprva pokušao osvetiti, ali nije uspio, što ga je dovelo do zatočenja i smrti. Život si je oduzeo i brat Periša, a preživio je samo jedan brat Popović. Začudo, vjerovalo se da je odustao od osvete, ali nije. 25 godina nakon ubojstva, osvetio se ubivši Nikolinog brata i osvetivši smrt vlastitog brata. Zapanjujuće je razmišljati o vremenu koje je prošlo između dva događaja. Postavlja se pitanje kakva bi bila vlastita osveta. Što se tiče Nikoline osvete, ona ostaje nepoznata.
Nikola će otkriti detalje; Govorit ću tek kad dođe vrijeme da se o meni piše. Cetinjanin duhovito odgovara zdravicom. U kući žive redovnici, a zidove krase brojne slike Željkova sina. Već jednim pogledom prepoznaje se tužan izraz lica roditelja, koji na drugi i treći pogled brzo dovodi do suza. Raspitujem se kako su se stvari odvijale nakon smrti mog sina.
Nikola govori snažno, pažljivo odmjerenih riječi: “Po mom mišljenju, nikad se ne bih mogao natjerati proći tom ulicom ili posjetiti grob svog sina da se nisam osvetio.” Kaluđerović viče: “Bio sam čovjek kome se nikad nije davalo dovoljno zasluga!