Buđenje usred noći i osjećaj nemoći da ponovo utonete u san iskustvo je koje mnogi poznaju. Iako tijelo traži odmor, um kao da odbija da se isključi i uporno analizira misli.
Probudiš se usred noći, gledaš u tamu sobe i osjećaš val frustracije. Tijelo je umorno i teško, ali misli neumorno kruže glavom. Vrijeme prolazi, a san i dalje ostaje dalek i nedostižan. Ako ti je ovaj scenario poznat, nisi sam – procjene govore da više od 17% odraslih gotovo svakodnevno ima problema sa spavanjem, što potvrđuju i istraživanja američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
- Zašto se budimo usred noći? Stručnjaci za spavanje upozoravaju da naša sposobnost da spavamo bez prekida zavisi od mnogih faktora, a među najčešćima su stres i anksioznost, fizička nelagoda, bol, promjene temperature i uslovi u prostoriji, poput prevelike buke, svjetla ili neudobne posteljine. Takođe, određeni poremećaji, poput hrkanja ili sindroma nemirnih nogu, mogu remetiti miran san.
Čak i male smetnje mogu uticati na naš odmor. Na primjer, ako je prostorija pretopla, tijelo neće moći da postigne idealnu temperaturu za spavanje, što može izazvati buđenje. Isto se dešava i u hladnim sobama. Čak i tiho okretanje partnera ili svjetlost koja dopire s ulice ponekad imaju neočekivano jak utjecaj na kvalitet sna.
Ako se probudiš usred noći, najvažnije je ostati miran. Panika i nervoza samo otežavaju povratak sna. Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih metoda koje mogu pomoći:
- Progresivna mišićna relaksacija, gdje svjesno opuštaš tijelo, počevši od stopala prema glavi.
- Tehnike disanja, poput metode 4-7-8: udahni kroz nos 4 sekunde, zadrži dah 7 sekundi, zatim polako izdahni kroz usta 8 sekundi.
- Umirujući bijeli šum ili tiha ambijentalna muzika koja pomaže da se um smiri.
Ako nakon 15 minuta i dalje ne uspiješ zaspati, bolje je ustati i otići u drugu prostoriju. Radi nešto opuštajuće, poput čitanja knjige pod prigušenim svjetlom, ali izbjegavaj ekran – televizor i telefon su najgori izbor. Plava svjetlost ekrana usporava lučenje melatonina, hormona koji reguliše san, a sadržaji s društvenih mreža dodatno aktiviraju mozak i otežavaju opuštanje.
- Najveća greška koju mnogi rade jeste provjeravanje sata ili telefona usred noći. Gledanje na sat povećava stres i pritisak, jer postajemo svjesni koliko malo vremena imamo za spavanje, što samo produžava nesanicu. Zato je zlatno pravilo: nikakva elektronika tokom noćnog buđenja.
Naš san je usko povezan sa cirkadijalnim ritmom, unutarnjim biološkim satom koji upravlja spavanjem i budnošću. San zavisi od dvije sile – pritiska sna, koji raste što duže ostajemo budni, i ritma tijela. Kada se ove dvije sile ne usklade, često dolazi do naglih buđenja. Zato se mnogi ljudi bude u isto vrijeme svake noći, a da ne razumiju razlog.
Da bi se spriječila noćna buđenja i poboljšao kvalitet sna, stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih navika:
- Ustajanje i odlazak na spavanje u isto vrijeme, čak i vikendom.
- Izbjegavanje kofeina nakon podneva.
- Redovno vježbanje, ali ne neposredno prije spavanja.
- Održavanje ujednačenih vremenskih razmaka za obroke.
- Razmatranje melatonina kao dodatka – ali samo uz savjet ljekara.
Noćna buđenja nisu rijetkost, ali se uz pravu rutinu i pažljivo prilagođavanje načina života mogu značajno ublažiti. Dosljednost, smirenost i ograničavanje tehnologije noću pomažu tijelu da se opusti i uđe u duboki, okrepljujući san.
Zapamti: san nije luksuz, već osnovna potreba našeg tijela i uma. Njegova važnost je nemjerljiva za zdravlje, raspoloženje i svakodnevno funkcionisanje. Njegovanjem zdravih navika i slušanjem signala koje nam šalje organizam, možemo učiniti mnogo da se noći iznova pretvore u mirna utočišta odmora.
