– Vjerojatno najbrži i najlakši ručak se za tili čas može napraviti od mljevenoga mesa. Jednostavan je za pripremu, šnicle, ćufte ili okruglic u kombinaciji sa rižom ili tjesteninom je idealan izbor za svaki dan…
Mljeveno meso igra ključnu ulogu u brojnim receptima, a služi kao primarna komponenta za razne nadjeve koji se koriste u jelima poput pita, punjenih paprika, tikvica i sličnih kulinarskih kreacija. Nadalje, mljeveno meso služi kao temelj za izradu ukusnih jela poput musake, punjenih mesnih okruglica i tradicionalnih mesnih okruglica. Uključivanje raznih sastojaka u jelo ne samo da se pokazalo jeftinim, već također pruža svestranost, što ga čini prikladnim za gotovo sve kulinarske kreacije. Kada je riječ o kuhanju, prženje je poželjna tehnika, iako se povremeno mogu dogoditi pogreške tijekom procesa pripreme.
Obično, u tradicionalnom pristupu, domaćice započinju dinstanjem luka narezanog na kockice dok ne postane mekana, a zatim ubacuju mljeveno meso. S druge strane, nedavne studije pokazuju da prženje mljevenog mesa prije dodavanja luka može dati vrhunske rezultate. Ova metoda omogućuje bolje brtvljenje pora mesa, smanjujući vjerojatnost prekuhavanja i rezultirajući sočnijom teksturom. Nadalje, uvođenje luka nakon kuhanja mesa potiče izvlačenje pojačanih aromatičnih nota, čime se poboljšava ukupni profil okusa jela. Vjeruje se da je ljubav prema mljevenoj govedini široko rasprostranjena u cijelom svijetu, budući da čini značajan udio, do 46 posto, američke prehrane, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti.
S nadolazećim dolaskom sezone roštiljanja na otvorenom nedvojbeno raste želja za uživanjem u mljevenom mesu. Važno je uzeti u obzir uvide stručnjaka o ovoj kulinarskoj sklonosti. Treba imati na umu da se konzumacijom mljevenog mesa unosi značajnih 20 g proteina, što je polovica preporučenog dnevnog unosa. Međutim, ključno je napomenuti da su ti proteini isključivo dobiveni iz životinjskih izvora. Proteini igraju vitalnu ulogu u razvoju i obnavljanju mišića, kostiju i tkiva, dok također olakšavaju transport kisika u krvotoku.
Štoviše, doprinose kontroli tjelesne težine potičući osjećaj sitosti. Ipak, odabir proteina biljnog podrijetla nedvojbeno je bolji izbor. Redovita konzumacija mljevene govedine ima potencijal utjecati na zdravlje vaših zglobova i bubrega. Uzimanje životinjskih bjelančevina, posebice crvenog mesa, dovodi do povećanja razine mokraćne kiseline, što može rezultirati stvaranjem kristala u zglobovima i razvojem bubrežnih kamenaca. Poznato je da su ovi uvjeti izuzetno neugodni i uznemirujući.
- Kako biste dali prednost svojoj dobrobiti, preporučljivo je umjesto toga odabrati čiste proteine dobivene iz biljaka. Značajna količina kalorija se troši kada se upuštate u malu porciju mesa. Jedan hamburger, na primjer, sadrži otprilike 120 grama mljevene govedine, što je jednako oko 326 kalorija. Odlučite li se uključiti sir i pancetu ili bilo koje dodatno meso, postaje evidentno da ste već unijeli gotovo sav dnevni unos kalorija. Kako biste to ublažili, preporučljivo je koristiti nemasne komade mesa kada pripremate vlastiti obrok. Učinci na kardiovaskularni sustav mogu se vrtjeti oko neposrednih posljedica, kao što pokazuju rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Nutrients.
Konzumacija obroka s visokim udjelom zasićenih masti potencijalno može dovesti do smanjenja upale i pojave endotelne disfunkcije. Ovo se stanje odnosi na oštećenje i prekid endotela, ključnog organa koji oblaže cijeli vaskularni sustav. Endotel igra vitalnu ulogu u raznim funkcijama, uključujući regulaciju vaskularnog tonusa, sprječavanje agregacije trombocita, kontrolu migracije leukocita, upravljanje rastom glatkih mišićnih stanica i modulaciju propusnosti vaskularne stijenke.
Prema istraživanju koje je promatralo dvije različite skupine pojedinaca, od kojih je jedna konzumirala obroke bogate zasićenim masnoćama, a druga se odlučila za zdravije alternative, utvrđeno je da se prije važnih događaja kao što su sastanci ili ispiti ne savjetuju jesti obroke koji sadrže zasićene masti. Ove studije su pokazale da konzumacija zasićenih masnoća negativno utječe na koncentraciju i fokus, bez obzira na unos kalorija. Nalazi nedvosmisleno pokazuju da su osobe koje su prije testiranja jele masniji obrok pokazale slabije rezultate u procjeni koncentracije.
