Supruga i ja nismo bili za to da naš sin izabere djevojku.
Ostavio nas je da živi s njom i zajedno su otputovali u inozemstvo. Cijelo desetljeće nije nas nazvao niti se raspitivao za nas.
Danas ih u gradu susreće; ona vodi mladu djevojku za ruku dok on gura kolica u kojima se nalaze, čini se, blizanci.
Jednostavno su prošetali, kao da sam nepoznato lice. Duboko me boli što mi nisu dali priliku da se povežem sa svojim unucima…
BONUS TEKST:
Nevjerojatno carstvo pčela: Skriveni životi sićušnih radnika
U carstvu prirode malo bića izaziva toliko divljenja i intriga kao pčele. Iako često povezujemo ove male, ali neizmjerno vitalne insekte s proizvodnjom meda, njihov značaj daleko nadilazi ovo jednostavno gledište. Pčele služe kao pravi inženjeri ekosustava, igrajući ključnu ulogu u oprašivanju nebrojenih biljaka, uključujući mnoge koje su ključne za našu prehranu. Da bismo u potpunosti shvatili važnost pčela, moramo dublje zaroniti u njihov zamršen i fascinantan svijet. Ova izvanredna stvorenja organizirana su unutar visoko strukturirane zajednice koja radi poput fino podešenog stroja. Unutar pčelinje zajednice, koja se naziva kolonija, postoji jasna hijerarhija i podjela rada od vitalnog značaja za preživljavanje i dobrobit svih njezinih članova. Svaka pčela tijekom svog života unutar kolonije ispunjava određenu funkciju.
Na vrhu pčelinje hijerarhije nalazi se matica, jedina plodna ženka unutar kolonije. Njezina primarna funkcija je polaganje jaja, s kapacitetom proizvodnje čak 2000 jaja svaki dan tijekom razdoblja najveće aktivnosti. Uz to, kraljica oslobađa specifične feromone koji djeluju kao signali za održavanje reda u koloniji, sprječavajući plodnost drugih ženki. Ovi feromoni igraju ključnu ulogu u održavanju stabilnosti i harmonije u cijeloj koloniji.
Većinu pčelinje populacije čine pčele radilice, koje su sterilne ženke odgovorne za većinu zadataka unutar i izvan košnice. Kako stare, njihove uloge se razvijaju, počevši od čišćenja saća, hranjenja ličinki i skupljanja nektara i peluda. Ovi marljivi radnici putuju od cvijeta do cvijeta u polju, skupljajući neophodne resurse za svoju koloniju. U procesu skupljanja nektara i peluda nenamjerno oprašuju biljke, olakšavajući njihovo razmnožavanje. Ovaj vitalni proces oprašivanja igra ključnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti i opskrbi hranom brojnih vrsta, uključujući i ljude. Trutovi, muške pčele, imaju jedinstvenu, ali značajnu funkciju: oploditi maticu. Ne bave se nikakvim radom unutar kolonije, a njihovo postojanje je ograničeno na toplije mjesece određene za parenje. Nakon što ispune svoju svrhu, radilice se često izbacuju iz košnice kako bi se očuvali resursi tijekom zimske sezone.
Intrigantan aspekt je izvanredan način na koji pčele komuniciraju jedna s drugom. Oni koriste ono što je poznato kao “plesni jezik” kako bi podijelili pojedinosti o smjeru i udaljenosti cvijeća bogatog nektarom. Kada pčela izviđač otkrije obilan izvor hrane, vraća se u košnicu i izvodi poseban ples u obliku osmice. Mijenjajući brzinu i kut svojih kretanja, pčela može drugim pčelama radilicama točno prenijeti lokaciju izvora hrane. Ova iznimna metoda komunikacije vrlo je učinkovita i omogućuje pčelama optimiziranje skupljanja resursa.
Pčele su poznate po svojoj sposobnosti stvaranja meda, tvari koja nije samo divnog okusa, već je i vrlo hranjiva i korisna za liječenje. Tisućljećima je med služio i kao izvor prehrane i kao lijek. Zanimljivo je da med ima neograničen rok trajanja; drevni uzorci otkriveni u egipatskim grobnicama ostaju jestivi čak i nakon tisuća godina.
Iako igraju ključnu ulogu, pčele su trenutno suočene s brojnim opasnostima, poput uništavanja staništa, primjene pesticida i bolesti. Ovi izazovi uzrokuju zabrinjavajući pad populacije pčelinjih kolonija diljem svijeta, što može rezultirati katastrofalnim učincima na poljoprivredne sustave i biološku raznolikost. Posljedično, ključno je primijeniti strategije za zaštitu pčela, uključujući sadnju cvjetnica koje su korisne za pčele i suzdržavanje od uporabe pesticida koji su štetni za ove bitne oprašivače.
Pčele ne služe samo kao proizvođači meda; oni su također ključni temelj prirodnih ekosustava. Njihova ključna funkcija u oprašivanju biljaka čini ih nezamjenjivom komponentom hranidbenog lanca, a njihovo zamršeno društveno ponašanje stoljećima plijeni ljudsko zanimanje.
