U nastavku našeg današnjega članka, malo se dotičemo najvažnijeg segmenta u toku jednog radnoga dana, a to je kvalitetan san. Nekima je dovoljno 6, dok nekima nije dovoljno niti 10 sati sna. Danas govrimo o tome, koliko je vama, na osnovu vaših godina dovoljno da spavate….
Adekvatan san neophodan je za održavanje dobrog zdravlja, osobito za osobe koje pate od kroničnih bolesti. S obzirom na jedinstvenost svakog organizma, nužno je odmor prilagoditi osobnim potrebama i dnevnoj rutini. Ipak, postoje opće smjernice koje se tiču trajanja sna koje su prikladne za različita razdoblja života. Prijedlozi za poboljšanje kvalitete sna: Novorođenčad (0-3 mjeseca) zahtijeva 2 do 5 sati sna tijekom popodneva, dok dojenčad (4-11 mjeseci) obično treba 12 do 3 sata odmora u ranim poslijepodnevnim satima. Maloj djeci, u dobi od 1 do 2 godine, dobro je spavati između 11 i 14 sati. Predškolci (3-5 godina) idealno bi se trebali odmarati od 10 do 13 sati. Djeca školske dobi (6-13 godina) trebaju otprilike 9 do 11 sati sna, dok tinejdžeri (14-17 godina) trebaju oko 8 do 10 sati.
Mladi odrasli (15-25 godina) općenito trebaju 7 do 9 sati sna, a odrasli (26-64 godine) također imaju koristi od 7 do 9 sati. Osobe starije od 65 godina obično trebaju oko 7 do 8 sati sna. Važnost adekvatnog sna ne može se precijeniti. Depresija: Simptomi depresije mogu se pogoršati neredovitim obrascima spavanja. Glavobolje: Nedovoljno sna može izazvati glavobolju i ometati rad neurotransmitera kao što je serotonin. Dijabetes: Pretjerana količina sna povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Bol u leđima: Dugotrajna neaktivnost tijekom spavanja može rezultirati bolovima u leđima. Pretilost: Pretjerano spavanje može dovesti do usporavanja metaboličkih procesa, što rezultira nakupljanjem energije u obliku masti. Bolest srca: Produljena razdoblja sna mogu povećati vjerojatnost razvoja bolesti srca.
Načela prakse zdravog spavanja Rutina spavanja: Uspostavite i pridržavajte se redovnog rasporeda spavanja. Ustajanje iz kreveta: Ako osjetite umor, okrijepite se tuširanjem i bavite se nekom tjelesnom vježbom. Konzumiranje vode nakon buđenja može učinkovito vratiti razinu hidratacije u tijelu. Ne može se precijeniti važnost sna u održavanju fizičkog i mentalnog blagostanja. Pridržavajući se preporučenih prilagodbi u rasporedu spavanja i njegujući zdrave prakse spavanja, možete poboljšati svoju ukupnu kvalitetu života i smanjiti vjerojatnost od raznih zdravstvenih problema.
- Rijetko je postignuće za pojedince da steknu tako značajnu istaknutost na dva kontinenta u kratkom razdoblju, razliku koju je Samuel Coleridge-Taylor izvanredno postigao. Poremećaji spavanja odnose se na stanja koja mijenjaju naše obrasce spavanja i mogu značajno utjecati na cjelokupno zdravlje, sigurnost i kvalitetu života pojedinca. Uobičajeni znakovi i simptomi povezani s ovim poremećajima uključuju pretjeranu pospanost tijekom dana, poteškoće u započinjanju sna, nepravilno disanje i pojačanu motoričku aktivnost tijekom sna.
Općenito, spavanje i poremećaji spavanja označavaju poremećen ciklus sna i budnosti koji ometa cirkadijalni ritam pojedinca, što u konačnici umanjuje njihovu dobrobit i kvalitetu života. Spavanje predstavlja temeljnu ljudsku potrebu koja je ključna i za fizičko i za mentalno blagostanje. Istraživanja su pokazala da se pojedinci mogu suzdržavati od hrane cijeli mjesec uz minimalne posljedice; međutim, mjesec dana bez sna dovelo bi do njihove nemogućnosti preživljavanja.
Iako neki vjeruju da nedostatak sna neizbježno dovodi do psihoze, točnije je reći da će ekstremni umor u konačnici rezultirati nemogućnošću da osoba ostane budna, do te mjere da zaspi stojeći. Potrebe za spavanjem razlikuju se ovisno o dobi pojedinca i specifičnim okolnostima. Dojenčad, osobito ona mlađa od šest mjeseci, može zahtijevati čak 18 sati sna svaki dan. Nakon ovog početnog razdoblja, potreba za snom se smanjuje; djeca do desete godine obično trebaju između 9 i 12 sati odmora, dok adolescenti općenito trebaju 7 do 9 sati.
Nasuprot tome, odrasli obično dobro funkcioniraju s otprilike 7 do 8 sati sna. Poremećaji spavanja kod odraslih obuhvaćaju probleme vezane uz kvalitetu, trajanje i kvantitetu sna, što dovodi do pojačanog svakodnevnog stresa i pada radne učinkovitosti pojedinca. Iako ovi poremećaji često postoje zajedno s različitim medicinskim i psihološkim stanjima (kao što su depresija i anksioznost), postoji niz različitih vrsta poremećaja spavanja, od kojih je nesanica najraširenija. Problemi sa spavanjem mogu biti privremeni ili dugotrajni, često povezani s fizičkim i emocionalnim problemima.
Istodobno, imaju potencijal pridonijeti nastanku dodatnih poremećaja i bolesti ili pogoršati postojeća zdravstvena stanja. Objektivne procjene pokazuju da otprilike jedna trećina odraslih stalno prijavljuje simptome koji ukazuju na poremećaj spavanja. Poremećaji spavanja mogu se kategorizirati u dva primarna tipa: kvantitativni poremećaji spavanja, poznati kao disomnije, koji uključuju poremećaje u količini sna, i kvalitativni poremećaji spavanja, poznati kao parasomnije, koji se odnose na poremećaje u kvaliteti sna.