Osjećaj hladnih ruku i nogu nešto je s čim se gotovo svi s vremena na vrijeme susreću, posebno tokom zime ili boravka u rashlađenim prostorijama.U današnjem članaku razmotrit ćemo reskcije kada je to ipak uredu a kada treba potražiti pomoć.
Ipak, kada hladnoća u ekstremitetima postane učestala i ne zavisi od spoljašnjih faktora, to može biti znak da nešto u organizmu ne funkcioniše kako treba. Postoji više uzroka koji mogu stajati iza ovog stanja – od bezazlenih do onih koji zahtijevaju ozbiljnu pažnju.
Jedan od najčešćih razloga hladnih ekstremiteta jeste dijabetes. Kod osoba koje boluju od ove hronične bolesti, poremećena je cirkulacija zbog oštećenja krvnih sudova i nerava. Visok nivo šećera u krvi s vremenom uzrokuje propadanje finih kapilara koje hrane nerve, posebno u rukama i nogama, što dovodi do smanjenog protoka krvi i osjećaja hladnoće. Pored hladnoće, mogu se javiti i trnci, peckanje ili potpuni gubitak osjeta u prstima. Ovi simptomi često prethode ozbiljnijim komplikacijama, pa je rano prepoznavanje ključno.
Drugi čest uzrok je hipotireoza, stanje u kojem štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona. Kako je štitna žlijezda odgovorna za regulaciju metabolizma, njen usporen rad dovodi do usporavanja gotovo svih telesnih funkcija, uključujući i cirkulaciju. Ljudi sa ovim stanjem često se osjećaju umorno, imaju suhu kožu, osjetljivi su na hladnoću i često se žale na stalno hladne prste. Ovo je posebno izraženo kod žena, koje su u većem riziku od problema sa štitnjačom.
- Još jedan važan faktor je anemija, odnosno manjak željeza u krvi. Željezo je ključno za prenos kisika putem crvenih krvnih zrnaca. Kada ga nema dovoljno, krv ne može efikasno transportovati kisik do tkiva, uključujući i udaljene dijelove tijela poput prstiju. Rezultat su umor, slabost, vrtoglavice i naravno, osjećaj hladnoće. Dobra vijest je da se anemija lako dijagnosticira i liječi pravilnim unosom željeza, kroz ishranu ili dodatke.
Emocionalno stanje takođe igra ulogu. Stres je poznat po tome da utiče na rad čitavog organizma, a posebno na krvne sudove. Kada smo pod stresom, tijelo luči adrenalin, hormon koji priprema organizam za “borbu ili bijeg”. Ovaj proces podrazumijeva sužavanje krvnih sudova kako bi se krv preusmjerila prema vitalnim organima. U tom procesu, ekstremiteti trpe smanjeni dotok krvi, što izaziva osjećaj hladnoće. Srećom, ovaj oblik reakcije je obično privremen i nestaje s povlačenjem stresa.
Mnogo ozbiljniji uzrok hladnih ruku i nogu može biti periferna vaskularna bolest, kod koje dolazi do sužavanja arterija zbog nakupljanja naslaga masnoće, poznatih kao plak. Ove naslage smanjuju protok krvi, naročito prema donjim ekstremitetima. Simptomi uključuju hladnoću, promjenu boje kože, težinu u nogama, pa čak i bol pri hodu. U težim slučajevima, smanjena cirkulacija može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući oštećenje tkiva.
Osim navedenih bolesti, i visok krvni pritisak može oštetiti krvne sudove. Kada se tome doda nedostatak fizičke aktivnosti, posljedice postaju još izraženije. Ljudi koji dugo sjede, rijetko se kreću i vode sjedilački način života, mogu razviti slabiji krvotok, što doprinosi hroničnoj hladnoći u rukama i nogama. Nezdrave navike poput pušenja i konzumiranja nezdrave hrane dodatno pogoršavaju stanje.
- Za utvrđivanje pravog uzroka, ljekari koriste različite dijagnostičke metode. Među njima su Doppler ultrazvuk, kojim se procjenjuje protok krvi kroz vene i arterije, kao i angiografija, koja detaljno prikazuje stanje krvnih sudova. Tu je i ABI test, kojim se mjeri razlika pritiska između ruku i nogu, kako bi se utvrdila eventualna začepljenja ili suženja arterija.
U prevenciji i liječenju, ključno mjesto zauzimaju promjene životnog stila. Redovno vježbanje poboljšava cirkulaciju, povećava nivo energije i jača srce. Ishrana bogata vitaminima, zdravim mastima i antioksidansima jača krvne sudove i podržava zdrav protok krvi. Izbjegavanje loših navika kao što su pušenje i konzumacija alkohola također igra veliku ulogu u očuvanju zdravlja krvotoka.
Kada su simptomi uporniji ili se pogoršavaju, preporučuje se da se što prije potraži savjet ljekara. Rana dijagnoza može spriječiti komplikacije i omogućiti efikasnije liječenje.U konačnici, iako hladne ruke i noge često ne djeluju ozbiljno, oni su znak da tijelo pokušava da nas upozori. Umjesto da ih zanemarimo, trebalo bi da ih shvatimo kao priliku da bolje upoznamo svoje tijelo i preduzmemo korake ka boljem zdravlju.
