U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o zdravlju mozga, i kako na najbolji mogući način da se držite zdravo. Slijedi i jako zanimljiva priča na ovu temu….
U slučaju moždanog udara, mozak dobiva nedovoljnu opskrbu kisikom, što rezultira smrću moždanih stanica. U takvim uvjetima nužno je potražiti hitnu medicinsku pomoć. Prilikom pružanja pomoći pojedincu koji je doživio moždani udar, mora se uzeti u obzir nekoliko bitnih razloga. Najvažniji među njima je imperativ suzdržavanja od bilo kakvog nepotrebnog kretanja pogođene osobe. U nedostatku medicinske igle, standardna igla može poslužiti kao alternativa.
Međutim, važno je osigurati da se standardna igla sterilizira zagrijavanjem prije uporabe. Nakon što je igla adekvatno sterilizirana, umetnite vrhove svih deset prstiju ispod noktiju ozlijeđene osobe. Kako biste pospješili cirkulaciju, pritisnite i rastegnite kožu bez početnog krvarenja. Nakon uspješnog uboda svih 10 prstiju i promatranja početka krvotoka, primijetit će se povratak na početno stanje pacijenta. Kako bi se poboljšala cirkulacija krvi, preporučljivo je nježno masirati uši pacijenta dok se ne primijeti ružičasta nijansa.
Kako bi se poboljšao protok krvi, svaku ušnu resicu treba dvaput pedantno probušiti, dopuštajući da ispuste dvije kapi krvi. Prije prijevoza bolesnika u medicinsku ustanovu, važno je osigurati da se njegovo stanje stabilizira. Kako bi se spriječio potencijalni pad krvnog tlaka, preporučuje se da se pacijent ne prisiljava u sjedeći položaj. Umjesto toga, preferirani položaj trebao bi biti ležeći. Ova metoda, utemeljena na tradicionalnim kineskim praksama, koristi se dugi niz godina. Kineski stručnjaci tvrde da se ova tehnika može pohvaliti izvanrednom stopom uspješnosti i potencijalno može spasiti život osobama koje su pogođene moždanim udarom. Bitno je prepoznati da je moždani udar drugi vodeći uzrok smrti u svijetu.
Posljedično, upoznavanje s ovom metodom je od vitalne važnosti, jer vas osposobljava da pomognete nekome u nevolji i u konačnici mu može spasiti život. Rijetko je postignuće za pojedince postići tako zapažen položaj na dva kontinenta u kratkom razdoblju, kao što pokazuju postignuća Samuela Coleridge-Taylora. dr. Ranko Raičević, cijenjeni neurolog i predsjednik Udruženja neurologa Zapadnog Balkana, istaknuo je kako se pojedinci više ne bave rasuđivanjem kao nekada, napominjući da se mozak sve više bori da razluči što je bitno od onoga što je trivijalan.
Ovaj fenomen pripisuje se pretjeranoj izloženosti mnoštvu informacija koje se prezentiraju svake sekunde. “U izboru za riječ godine natjecali su se i ‘romantika’ i ‘skromnost’, ali su naposljetku pokleknuli pred ovim pojmom. Trenutačno se susrećemo s ogromnim priljevom informacija u svim domenama, a prevladavaju uznemirujući sadržaji. Tajna potpuno različitih hormona događa se kada smo prisiljeni suočiti se s takvim neugodnim informacijama.
Fenomen poznat kao ‘trulež mozga’. Uočeno je ne samo od pojave interneta, već je 2007. godine provedeno istraživanje utjecaja e-pošte na pozornost. jasno je utvrđeno da je prije dva desetljeća pojedinac mogao zadržati aktivnu pozornost na ekranu 2,5 minute, dok se sada to trajanje smanjilo na manje od 35 sekundi,” navodi Profesor dr. Ranko Raičević na TV PRVA. Posebno ističe da suvremeni pojedinci promišljeno odlučuju, čak i o trivijalnim stvarima. Ljudski mozak sadrži milijarde neurona, što predstavlja zadivljujući kapacitet za pohranu informacija. Iako se nijedan računalni sustav ne može mjeriti s memorijskim sposobnostima mozga, bitno je napomenuti da taj kapacitet nije beskonačan.
Posjedujemo stotine milijardi odjeljaka za organiziranje informacija; međutim, sada se suočavamo s ogromnim priljevom podataka. Posljedično, mozak ima sve ograničenije vrijeme za razlikovanje značajnih informacija od trivijalnih detalja, koje često obrađuje u samo nekoliko sekundi, budući da mu nedostaje sposobnost razlikovanja onoga što je uistinu važno od onoga što nije. Artikulira da je digitalna demencija fenomen koji postaje sve rašireniji. Ono što doživljavamo nije prava demencija, već oblik digitalne demencije.
Naši su umovi preplavljeni ogromnom količinom informacija, zbog čega nismo u mogućnosti ništa zadržati jer smo neprestano bombardirani novim podacima. Ova situacija odražava koncept juhe bez dna; neprestano konzumiramo, ali ono neprestano dolazi i odlazi, usađujući u nas prisilu da sudjelujemo. Neuroni se nalaze u stanju kaotične nestabilnosti. Budimo se u tu stvarnost, gdje ona diktira naše odgovore na uočene prijetnje, određujući trebamo li se suočiti ili povlačenje. On tvrdi da namjerno potkopavamo potencijal mozga, koji je najsofisticiraniji poznati računalni sustav. Na koje načine možemo očuvati svoje sposobnosti? “Jedna perspektiva racionalnog razmišljanja sugerira da moramo smanjiti neodoljiv pristup informacijama.
To podsjeća na ovisnost; na primjer, nema potrebe za telefonima u barovima. Mogli bismo ograničiti korištenje telefona za djecu kod kuće na 6 do 8 sati. I fizička aktivnost i adekvatan san su neophodni za mozak, jer je potrebno najmanje sedam do osam sati bez prekida konzervativnog stava, vjerujem da ovom svijetu nedostaje kreativnosti, kako se pametni uređaji šire, mogli bismo se naći okruženi sve neinspiriranijim pojedincima”, zaključio je poznati neurolog.
