U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o spabvanju, bez kojeg nijednaa osoba ne može izdržati više od 24 sata. Mozak jednostavno ne može da izdrži, i potreban je restart cijeloga organizma….
Spavanje značajno utječe na očuvanje zdravlja, osobito kod osoba s kroničnim bolestima. Postizanje odgovarajućeg odmora ključno je za sve, bez obzira na fluktuacije u njihovim dnevnim rutinama. No, što je dovoljno sna i na koje načine nedostatak sna utječe na naše zdravlje? Koje je preporučeno trajanje sna potrebno ovisno o dobi osobe? Kako ljudi stare, njihove potrebe za spavanjem se mijenjaju, a najnovije preporuke pružaju prilagođene savjete za različite dobne skupine.
Nacionalna zaklada za spavanje provela je analizu znanstvenih studija i prikupila uvide medicinskih stručnjaka kako bi utvrdila optimalno trajanje sna za svaku dobnu kategoriju. Novorođenčadi u dobi od 0 do 3 mjeseca potrebno je spavanje u rasponu od 14 do 17 sati dnevno. Dojenčad između 4 i 11 mjeseci obično se odmaraju otprilike 12 sati, s uobičajenim razdobljem spavanja do 15 sati. Mala djeca, u dobi od 1 do 2 godine, uglavnom drijemaju između 11 i 14 sati. Djeca predškolske dobi, od 3 do 5 godina, često drijemaju od 10 do 13 sati. Djeca školske dobi, ona između 6 i 13 godina, obično trebaju spavati od 9 do 11 sati.
Adolescenti u dobi od 14 do 17 godina trebali bi težiti 8 do 10 sati sna. Odrasli su podijeljeni u dvije različite dobne kategorije: Osobama u dobnoj skupini od 18 do 25 godina savjetuje se da spavaju 7 do 9 sati, preporuka koja se slično odnosi na odrasle osobe u dobi od 26 do 64 godine. Za one starije od 65 godina, preporučeno trajanje sna je 7 do 8 sati. predložio. Dok je pridržavanje ovih smjernica ključno za cjelokupno zdravlje, također je od vitalne važnosti razviti i održavati zdrave navike spavanja koje potiču optimalan odmor.
Zdravstveni problemi povezani s nedostatnim ili prekomjernim spavanjem. Varijabilnost u trajanju sna može rezultirati nizom zdravstvenih problema. U nastavku je nekoliko od ovih problema: Depresija: Pojedinci koji često doživljavaju depresiju mogu izdržati prekomjerni san ili se boriti s nesanicom. Oba ova ekstremna stanja mogu pogoršati simptome povezane s depresijom. Glavobolje: Nedovoljno sna remeti rad neurotransmitera kao što je serotonin, koji se obično naziva “hormon sreće”, što može dovesti do pojave čestih glavobolja.
Dijabetes: Istraživanja pokazuju da prekomjerno spavanje povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, jer smanjuje sposobnost tijela da učinkovito metabolizira glukozu. Produljeno trajanje sna često doprinosi smanjenoj tjelesnoj aktivnosti, što u konačnici može rezultirati bolovima u leđima, ukočenošću i nelagodom u zglobovima. Pretilost: Dugotrajna razdoblja sna mogu ometati metaboličke funkcije, što dovodi do nakupljanja masti i posljedičnog povećanja tjelesne težine. Osobe koje spavaju više od 11 sati dnevno izložene su većem riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s onima koji spavaju 7 do 8 sati. Pretjerano spavanje može biti jednako štetno za zdravlje kao i nedovoljno sna.
Pretjerano spavanje može biti jednako štetno kao i nedovoljno sna. Ako često osjećate umor unatoč dovoljnom odmoru, preporuča se uspostaviti rutinu koja je u skladu s vašim životnim stilom. Uspostavite redovitu rutinu odlaska na spavanje ustajanjem u isti sat svaki dan. Osjetite li umor nakon buđenja, mlaki tuš može vas okrijepiti i omogućiti dinamičniji početak dana. Nadalje, sudjelovanje u tjelesnim vježbama i osiguravanje odgovarajuće hidratacije odmah nakon buđenja može poboljšati vaše cjelokupno zdravlje i vitalnost.
- Priznavanje temeljne uloge spavanja u održavanju zdravog načina života je ključno, jer uspostava odgovarajuće rutine spavanja može značajno poboljšati i fizičko i mentalno zdravlje. Koje se metode mogu koristiti za poboljšanje kvalitete sna? Ako imate poteškoća sa spavanjem, dostupne su jednostavne tehnike za poboljšanje kvalitete vašeg odmora. Napravite redoviti raspored spavanja tako što ćete se povlačiti i ustajati u isti sat svaki dan, čak i vikendom. Ovaj pristup pomaže tijelu da uspostavi unutarnji ritam.
Izbjegavajte unos stimulansa: tvari poput kofeina, nikotina i obilni obroci prije spavanja mogu poremetiti proces uspavljivanja. Preporučljivo je smanjiti konzumaciju ovih namirnica nekoliko sati prije spavanja. Uspostavite pogodno okruženje za spavanje: ključno je da vaša spavaća soba bude mračna, tiha i da se održava ugodna temperatura. Nadalje, prisutnost potpornog madraca i jastuka može uvelike poboljšati kvalitetu vašeg sna. Smanjite korištenje elektroničkih uređaja: plavo svjetlo koje emitiraju televizori, tableti i mobilni telefoni ometa proizvodnju melatonina, hormona koji upravlja regulacijom sna.
Preporučljivo je isključiti elektroničke uređaje najmanje sat vremena prije spavanja. Sudjelujte u dosljednoj tjelesnoj aktivnosti: Redovita tjelovježba može potaknuti brži početak sna i poboljšati ukupnu kvalitetu sna. Ipak, preporuča se izbjegavati intenzivno vježbanje neposredno prije spavanja. Ukratko, spavanje bi trebalo smatrati temeljnim zahtjevom, a ne uživanjem. Neophodno je dati prioritet svom režimu spavanja, bez obzira na užurbani način života, kako bi se održalo fizičko i mentalno blagostanje. Spavanje nije samo razdoblje odmora, već i ključna faza tijekom koje se tijelo revitalizira i priprema za zahtjeve nadolazećeg dana.
