Kako žene stare, osobito tijekom kasnijih životnih faza poput menopauze, dolazi do smanjenja razine estrogena. Ovo smanjenje može rezultirati rastom dlaka na neočekivanim područjima, kao što je lice, osobito na bradi. Osim toga, značajni su genetski utjecaji – ako su ženske rođakinje imale neželjeni rast dlaka, vjerojatno je da će se i druge žene u istoj obitelji susresti s tim problemom.
Još jedan značajan faktor je hormonska neravnoteža. Na primjer, fluktuacije hormona tijekom trudnoće mogu dovesti do privremenog rasta dlaka na licu. Osim toga, prisutnost cista na jajnicima, poznatih kao policistični jajnici, može rezultirati neželjenim rastom dlaka. Ovo je stanje povezano s povišenim razinama androgena (muških hormona) u tijelu, što može dovesti do razvoja tamnih i gustih dlaka na licu, zajedno s drugim simptomima poput neredovitih menstrualnih ciklusa. Cushingov sindrom još je jedno značajno medicinsko stanje koje može dovesti do rasta dlaka, što je posljedica viška hormona kortizola.
Osobe pogođene ovim sindromom često, uz rast dlaka, imaju debljanje, slabost mišića, razvoj strija i smanjenje libida. Uz ova posebna stanja, hirzutizam je još jedno stanje obilježeno abnormalnim rastom dlaka kod žena na područjima gdje se obično ne pojavljuje, uključujući lice, leđa i dojke. Ovo stanje može utjecati ne samo na fizički izgled, već može dovesti i do značajnih emocionalnih i psiholoških učinaka, poput smanjenog samopoštovanja i pojačanog osjećaja tjeskobe.
Ako žena primijeti iznenadan ili pojačan rast dlaka na licu, neophodno je potražiti savjet liječnika kako bi se utvrdio glavni uzrok. Liječnik može predložiti testiranje hormona ili druge dijagnostičke pristupe, poput ultrazvuka ili probira za Cushingov sindrom, kako bi bolje razumio zdravstveni problem i moguće mogućnosti liječenja. Iako se ovaj problem može činiti fizičkim, često ima temeljne uzroke povezane s hormonalnim i cjelokupnim zdravljem, zbog čega je brzo djelovanje ključno za izbjegavanje komplikacija i ublažavanje nelagode.
DODATNI TEKST
Da li ste znali za podataak, da jedna osoba koristi samo 2-3% kapaciteta svogaa mozga? Šta bi se desilo da koristi 10%? Imamo i takvih osoba na svijetu, koji su multi genijalci, ali njih je na par miliona tek jedan ili dva….
Jeste li svjesni da ljudski mozak ima sposobnost obrade vizualnih informacija u samo 13 milisekundi? To ukazuje na to da mozak radi nevjerojatno brzo kada je u pitanju prepoznavanje i tumačenje onoga što opažamo. Za razliku od treptaja oka, koji traje otprilike 100 milisekundi, brzina mozga u obradi vizualnih podataka deset je puta brža. Fascinantno je da mozak ne interpretira sve vizualne informacije jednoobrazno. Koristi različite metode za analizu aspekata poput boje, oblika, kretanja i dubine. Pri promatranju objekta mozak prvo identificira temeljne značajke, poput linija i oblika, a zatim integrira te podatke kako bi formirao cjelovitu sliku.
- Na primjer, kada gledate automobil, vaš mozak brzo razaznaje njegove osnovne obrise, boju i kretanje prije nego što ga konačno identificira kao automobil. Brza brzina obrade mozga proizvod je milijuna godina evolucije, gdje su brzi odgovori na vizualne znakove bili ključni za ljudski opstanak. Bilo da se radilo o lovu ili izbjegavanju prijetnji, sposobnost mozga da brzo identificira objekte i reagira na njih bila je ključna za preživljavanje. Stoga, svaki put kad nešto promatrate, imajte na umu da vaš mozak radi brzinom munje, omogućujući vam da u trenu shvatite svoju okolinu.
