U današnjem članku želim da vam prenesem priču o jednoj temi koja se tiče svih nas o tome kako možemo zaštititi svoje srce i zdravlje pre nego što dođe do ozbiljnih posljedica.
Srčani i moždani udari spadaju među najčešće zdravstvene probleme današnjice, ali ono što mnogi ne znaju jeste da većina ovih događaja ne dolazi bez upozorenja. Naprotiv, prema novim istraživanjima, gotovo svi ozbiljni kardiovaskularni incidenti povezani su sa specifičnim faktorima rizika koji se mogu kontrolisati.
Istraživači naglašavaju da u čak 99% slučajeva srčani udar, moždani udar ili srčana slabost nastupaju nakon dužeg prisustva ključnih faktora rizika, a to su: povišen krvni pritisak, visok holesterol, povišen šećer u krvi i pušenje.
Ovi faktori nisu samo uobičajeni – oni predstavljaju najveće upozorenje budućih zdravstvenih problema. Kada je analizirano više od devet miliona odraslih osoba iz SAD-a i Južne Koreje, zaključeno je da gotovo svi ispitanici koji su pretrpjeli kardiovaskularni događaj imaju bar jedan od ova četiri faktora. Iznenađujuće je da čak i kod žena mlađih od 60 godina, koje se tradicionalno smatraju grupom sa manjim rizikom, više od 95% slučajeva srčanih i moždanih udara bilo je povezano sa ovim istim faktorima.
- Jedan od najvažnijih elemenata u prevenciji jeste kontrola krvnog pritiska, jer se pokazalo da je prisutan u preko 93% slučajeva ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Hipertenzija često nema vidljive simptome, što je čini još opasnijom – ljudi je ignorišu upravo zato što se dobro osjećaju. Međutim, visok pritisak tiho oštećuje krvne sudove, srce i mozak dugo prije nego što dođe do krize. Redovno mjerenje pritiska, pravovremena terapija i zdrave navike mogu drastično smanjiti rizik.
Kardiolog dr Filip Grinland naglašava da rezultati ovog istraživanja jasno pokazuju da infarkt i moždani udar ne dolaze iz vedra neba. Oni su posljedica dugoročne izloženosti faktorima rizika, što znači da se bolesti mogu spriječiti ili odgoditi ako se na vrijeme reaguje. Ova saznanja stavila su veliki naglasak ne samo na ulogu ljekara, već i na individualnu odgovornost svake osobe da prepozna i kontroliše vlastite rizike.
Prevencija nije nešto što se radi jednom godišnje – to je svakodnevna briga o sebi. Zdrave navike poput redovne fizičke aktivnosti, izbalansirane ishrane bogate povrćem, zdravim mastima i vlaknima, kao i prestanka pušenja, predstavljaju osnovu dobrog zdravlja. Osim toga, važno je pratiti parametre poput holesterola, šećera u krvi i naravno krvnog pritiska. Kada ove vrijednosti držimo u granicama normale, rizik od ozbiljnih bolesti dramatično opada.
Zanimljivo je da nova studija dovodi u pitanje često pominjanu tvrdnju o porastu “neočekivanih” srčanih i moždanih udara kod ljudi koji nemaju prethodne rizike. Kardiologinja dr Neha Pagidipati objašnjava da podaci zapravo jasno govore suprotno – u gotovo svim slučajevima, faktori rizika su prisutni dugo prije nego što dođe do komplikacija. Dakle, “iznenadni” srčani udari najčešće nisu zaista iznenadni, već su posljedica ignorisanja simptoma, loših navika ili neznanja.
- Ako posmatramo prevenciju kao put koji gradimo sami, onda ključne mjere podrazumijevaju redovne kontrole, zdrave navike i pravovremenu medicinsku brigu. Ulaganje u svoje zdravlje ne počinje u bolnici, već kod kuće – svakodnevnim izborima. Ako smanjimo unos soli, bavimo se fizičkom aktivnošću makar pola sata dnevno, prestanemo pušiti i vodimo računa o ishrani, možemo značajno smanjiti rizik od bolesti koje su danas među najopasnijima.
Na kraju, suština prevencije srčanih i moždanih udara je jednostavna: kontrolisanje glavnih faktora rizika. Dok god vodimo računa o pritisku, holesterolu, šećeru u krvi i izbjegavamo pušenje, već smo napravili ogromnu razliku u zaštiti svog zdravlja.
Zdravlje srca nije nešto što treba odgađati. Pravovremenim reagovanjem, promjenom navika i redovnim pregledima možemo zaštititi sebe i one koje volimo. Srce je naš najvažniji organ — briga o njemu je najbolja odluka koju možemo donijeti
