U današnjem članku pišemo o jednoj uobičajenoj večernjoj navici koja tiho uništava naše srce. Večernje grickanje može izgledati kao ništa ozbiljno, ali kako ljekari upozoravaju, ova navika može imati ozbiljne posljedice, posebno za osobe starije od 50 godina.
U nastavku ćemo objasniti zašto kasni obroci mogu biti toliko štetni za naše srce i kako se možemo zaštititi.Večina nas nije svjesna opasnosti koje nosi jedenje kasno uvečer. Tijelo je tada u fazi opuštanja, spremno za regeneraciju, smanjenje krvnog pritiska i usporavanje srčanog ritma.
Međutim, kada pojedemo teški obrok u kasnim satima, srce počinje raditi punom parom kako bi probavilo hranu, a tijelo se umjesto da se smiri – budi. To remeti prirodne procese u organizmu, zbog čega srce ne dobije potrebni odmor.
Kasni obroci povećavaju rizik od srčanog udara, aritmije i zatajenja srca, a posljedice su naročito ozbiljne kod osoba starijih od 50 godina. S vremenom, ove loše navike mogu dovesti do stalnog povišenog krvnog pritiska, što srce opterećuje i povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Naročito se naglašava opasnost koju predstavljaju obroci bogati solju, mastima i alkoholom. Kada se sve ove štetne komponente spoje u večernjim satima, dolazi do trostrukog udarca na srce: sol podiže krvni pritisak, masnoće sužavaju krvne žile, a alkohol ometa srčani ritam.
- Noćni obrok nije samo težak za srce; on također ometa kvalitetan san. Umjesto da srce miruje, ono mora naporno raditi kako bi obradilo tešku hranu, a posljedice toga su ubrzan puls, povišen krvni tlak i nesanica. Mnogi stariji ljudi znaju osjećaj gušenja, noćnog znojenja i trnaca u grudima, koji su često znakovi da srce ne dobija potreban odmor. Tada se osjećaju i otežano disanje, oteklina nogu, a srce postaje nestabilno.
Ljekari savjetuju da posljednji obrok konzumiramo najmanje tri sata prije spavanja. Ako baš moramo nešto pojesti, trebalo bi da to bude lak obrok poput jabuke, badema, niskomasnog jogurta ili biljnog čaja. Važno je izbjegavati sve što je slano, prženo, masno ili alkoholno jer sve te namirnice dodatno opterećuju srce i ometaju probavu.
Osobe koje su najugroženije kasnim obrocima uključuju dijabetičare, gojazne osobe, one sa visokim krvnim tlakom te starije osobe. Kasno jedenje kod njih može izazvati noćne skokove glukoze, što podiže hormon stresa – kortizol – koji dodatno opterećuje srce. Ukoliko primijetite ubrzan puls pri buđenju, pritisak u prsima, otežano disanje ili otečene noge, to su signali da vaše srce nije dobilo potrebni odmor i da se previše napreže.
- Za srce je vrlo važno da ima dovoljno vremena za regeneraciju i opuštanje. Svaki put kada jedemo kasno, srce mora raditi i do kasnih sati, čime mu uskraćujemo potrebni odmor. Srce pamti svaki trenutak kada mu ne damo odmor. Ako nastavimo s ovim navikama, srce će na kraju reagirati na način koji svi želimo izbjeći.
Kako bismo sačuvali svoje srce, trebali bismo napraviti male, ali važne promjene u životu. To znači jesti ranije tokom dana i birati lakše obroke. Prestanak konzumiranja hrane i alkohola nakon 20h može biti najbolja promjena koju možemo napraviti za naše srce. Na kraju, možda je najveća zdravstvena promjena koju možemo napraviti jednostavno – pomjeriti viljušku tri sata ranije. Dajte svom srcu mir koji zaslužuje i ono će vam uzvratiti cijeli život.
Dakle, umjesto da se opterećujemo kasnim obrocima i stresiramo srce, trebali bismo se posvetiti svom zdravlju i osigurati mu dovoljno vremena za opuštanje. Samo tada možemo osigurati dug i zdrav život
