I više je nego poznata činjenica, kako starije osobe jako teško barataju sa tehnologijom, a pogotovo sa mobilnim uređajima. Vjerujemo kako ste bar jednom do sada morali da majci ili baki da blokirate nekoga, da obrišete neke poruke iz njihovoga telefona i slično….
Jučer me mama zamolila da joj pogledam mobitel jer je bio u kvaru. Dok sam istraživao problem koji je opisala, našao sam poruku od svog oca. Budući da je u braku više od 30 godina, vikendom često putuje na posao. U poruci je stajalo: “Želim tvoju kosu, tvoju kožu, tvoj miris, naš dom i našu djecu. Suze su mi skoro ispunile oči. Činilo se da im je uistinu stalo jedno do drugoga, no shvaćam da je shvaćanje zamršenosti njihova odnosa vjerojatno nedostižno.
Ova me poruka uvjerila u njegovo postojanje. To je upravo mjerilo koje želim i odbijam prihvatiti bilo što inferiornije. I dalje sumnjam da su sve osobe iste. Formirat ću vlastito mišljenje, bez obzira na to koliko često drugi tvrde da su moja očekivanja pretjerana. Ne tražim više od onoga što sam spreman dati od sebe. Odbijam prihvatiti nešto jednostavno zato što “nema boljih opcija”, i zanemarit ću priče koje sugeriraju “ti si napravio ovaj izbor”. Ja sam doista ono što jesam i upravo zato pažljivo biram. Moje odluke donosim zbog sebe, ne zbog bilo koga drugoga.
- DODATNI TEKST:
Jedan od glavnih zdravstvenih problema našeg vremena je visok kolesterol. Na ovo stanje utječe nekoliko čimbenika, uključujući loš izbor prehrane i stil života pun stresa. Stručnjaci preporučuju promjene u prehrani kako bi se poboljšala razina kolesterola. Biljni steroli i stanoli su među korisnim elementima koji mogu pomoći u ovom pogledu; ovi spojevi, dobiveni iz različitih biljaka, imaju kemijsku strukturu sličnu kolesterolu, što pomaže u smanjenju njegove apsorpcije.
Izvori hranjivih tvari sastoje se od nerafiniranih biljnih ulja, žitarica, sjemenki, orašastih plodova i jogurta. Da biste vidjeli primjetne prednosti, savjetuje se uključiti najmanje jedan gram u dnevnu prehranu. Vlakna, koja spadaju u kategoriju ugljikohidrata, razlikuju se od nezdravih ugljikohidrata kao što su šećer i škrob jer biljna vlakna prolaze kroz probavni sustav bez razgradnje. Nadalje, vlakna se mogu klasificirati u dvije vrste: topiva i netopiva.
Topiva kategorija sastoji se od hrane poput kaše i graha, dok pšenične posije predstavljaju netopljivu kategoriju. Primarna uloga vlakana je pomoći u uklanjanju otpada iz našeg tijela. Mnoga su istraživanja pokazala da vlakna mogu smanjiti razinu kolesterola u krvi i služiti kao preventivna mjera. Neophodno je u prehranu uključiti hranu bogatu vlaknima, uključujući zobene mekinje, zeleni grah i grah. Značajan broj studija pokazuje da vlakna igraju ključnu ulogu u snižavanju razine kolesterola u krvi i mogu poslužiti kao preventivna strategija.
Poznato je da razne vrste orašastih plodova, poput badema, oraha i kikirikija, pomažu u smanjenju kolesterola. Preporučljivo je izbjegavati njihove slane varijante, osobito onima koji mogu imati visok krvni tlak. Smatra se da prednosti orašastih plodova proizlaze iz njihovog osebujnog sastava jer sadrže visoke razine mononezasićenih masti i sterola koji doprinose zaštiti krvnih žila od oštećenja. Osim toga, orašasti plodovi su bogati i vlaknima i vitaminom E.
Održavanje orašastih plodova uvijek dostupnim je ključno jer služe kao vrijedni partneri u borbi protiv kolesterola. Nadalje, predstavljaju zdraviji i bolji izbor grickalica u usporedbi s čipsom, što ih čini privlačnijom opcijom. Studije su također pokazale da soja i njezini nusproizvodi igraju značajnu ulogu u smanjenju razine kolesterola u krvi. Ključ je u biljnim bjelančevinama, prepoznatim po svojim značajnim nutritivnim prednostima i raznim prednostima za ljudsko tijelo, poput smanjenja razine kolesterola. Za postizanje vidljivih i značajnih rezultata ključna je redovita konzumacija soje. Stručnjaci kažu da se pozitivni rezultati mogu očekivati za otprilike 15 dana.
Ključ za snižavanje razine kolesterola u krvi su Oja i njeni derivati. U ovu kategoriju spadaju zdrava ulja, uključujući maslinovo ulje i ulje ciklame. Ta ulja uglavnom sadrže jednostruko nezasićene masti i ne utječu na razinu kolesterola u krvi tako da je podižu ili snižavaju. Fotografija: Shutterstock Doprinos određenih elemenata učvršćuje stijenke arterija, čime se smanjuje vjerojatnost oštećenja uzrokovana kolesterolom. Istraživanja pokazuju da zamjena zasićenih masti poput maslaca i svinjske masti zdravijim uljima dovodi do niže razine kolesterola. U probavnom sustavu nastaje beta glukan koji se veže za kolesterol, što pomaže u blokiranju njegove apsorpcije.
