U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o zdravlju bubrega, a koji su jako bitni po naše zdravlje. Jedina pozitivna stvar kada se razbolimo, jeste to, da uvijek imamo jedan bubreg koji ostane zdrav….
Danas ćemo se pozabaviti temom zdravlja bubrega, temom koja privlači pažnju samo malog dijela populacije. Većina se pojedinaca usredotočuje na probleme vezane uz zdravlje srca, krvni tlak, dijabetes i slična stanja. Ipak, bubrezi igraju ključnu ulogu u ukupnom zdravlju svakog pojedinca.
Pravovremena identifikacija bolesti znatno bi ubrzala postupak liječenja. Nažalost, pojedinci često zanemaruju znakove koje tijelo pokazuje kada se problem pojavi, što dovodi do dijagnoza koje se često postavljaju prekasno za učinkovite intervencije. Opće je poznato da bubrezi igraju ključnu ulogu u uklanjanju toksina iz tijela, što naglašava potrebu za njihovim optimalnim radom. Ipak, kada je njihova funkcionalnost narušena zbog različitih čimbenika, javljaju se određeni simptomi. Ključna uloga bubrega je reguliranje koncentracije minerala u krvotoku.
Međutim, kako bolest bubrega napreduje u kasnijoj fazi, ova zamršena ravnoteža često je poremećena, što rezultira prekomjernim nakupljanjem minerala, osobito fosfora, u koži. Posljedično, pojedinci mogu osjetiti suhoću i svrbež kože. Nadalje, nakupljanje toksina može koži dati nezdravo blijedo ili žućkastu nijansu. Neki također mogu primijetiti tamnjenje kože praćeno pojavom lezija sličnih prištiću. Osim toga, manifestacije uznapredovale bolesti bubrega mogu biti vidljive na noktima, pri čemu gornji dijelovi povremeno pokazuju bijelu boju.
Nakupljanje toksina u tijelu može utjecati na apetit pojedinca, što dovodi do smanjenog interesa za hranom. Procjenjuje se da oko 33% osoba u uznapredovalom stadiju bubrežne bolesti ima metalni okus u ustima kao posljedicu nakupljanja štetnih tvari. Osim toga, mogu se pojaviti simptomi kao što su mučnina i mogućnost povraćanja. Uznapredovala bolest bubrega također može rezultirati pojavom grčeva u nogama ili rukama zbog neravnoteže elektrolita. Štoviše, neki pojedinci mogu osjetiti osjećaj sličan ubodima iglom u noge. Prema nekim podacima, oko 25 posto onih koji su na dijalizi prijavilo je sindrom nemirnih nogu. Prisutnost upale i oteklina na licu, zglobovima i stopalima služi kao signal da bubrezi ne obavljaju učinkovito svoju ključnu ulogu detoksikacije tijela.
Primarna uloga bubrega je proizvodnja urina, a bilo kakve promjene u njegovoj boji ili mirisu ukazuju na kvar u radu bubrega. Uz ove varijacije, potencijalni simptomi mogu uključivati bol tijekom mokrenja, prisutnost krvi u mokraći, nokturiju ili smanjenu učestalost mokrenja. Nadalje, mučnina i povraćanje mogu se pojaviti kao posljedica neučinkovitosti tijela u eliminaciji toksina i štetnih tvari, što dovodi do raznih zdravstvenih komplikacija.
Redoviti osjećaj umora uobičajena je pojava. Tipično je da se pojedinci, uključujući i one koji su općenito zdravi, povremeno osjećaju umorno i razdražljivo. Unatoč tome, ako se ovaj dugotrajni umor nastavi, to bi moglo ukazivati na niske razine eritropoetina, hormona koji proizvode bubrezi. Anemija je stanje povezano s nedostatkom hormona oovg, koji je neophodan za stvaranje crvenih krvnih stanica. Manifestacije bubrežne bolesti pojavljuju se u kasnijoj fazi kako stanje napreduje. Kako bolest napreduje do stadija 4 ili 5, vidljivi pokazatelji ozbiljnijeg oštećenja postaju očiti.
Ovo napredovanje događa se kada bubrezi izgube sposobnost odgovarajuće eliminacije otpadnih tvari, što rezultira njihovim nakupljanjem u krvotoku. Nažalost, pacijenti često dolaze u fazu u kojoj su potrebne intervencije poput dijalize i/ili transplantacije bubrega. Značajna prednost suvremene medicine leži u dostupnosti isplativih biokemijskih i hematoloških pretraga za laboratorijsku dijagnostiku, koje olakšavaju rano prepoznavanje bolesti bubrega. Neophodno je brzo djelovanje, idealno započeti s pojavom početnih simptoma povezanih s bolešću bubrega.
Često korištena metoda uključuje procjenu krvne slike, s posebnim naglaskom na razinu hemoglobina, u kombinaciji s dušikom uree u krvi (BUN), kreatininom i klirensom kreatinina. Ove metrike daju značajne uvide u funkcioniranje bubrega, kao i drugih vitalnih organa, uključujući jetru i srce. Procjena funkcije bubrega i stadij bubrežne bolesti uvelike ovise o testu brzine glomerularne filtracije (GFR). Analizom rezultata GFR-a zdravstveni djelatnici mogu točno utvrditi stadij bolesti.
