Pošto nam polako dolaze novogodišnji i božićni praznici, domaćice širom regije uveliko spremaju razne slatkiše i kolače. Danas vam tako donosimo jedan sjajan recept, kako da na jedan domaćinski način spremite ukusne rolnice…..
Sastojci: Komponente potrebne za pripremu tijesta su sljedeće: Smjesa se sastoji od 5 decilitara mlijeka, 1 decilitar ulja, 5 žumanjaka i 850 grama brašna. Za proces premazivanja potrebni su sljedeći materijali: Sto pedeset grama margarina. Sastav punjenja uključuje: Pet bjelanjaka, mali prstohvat soli, tristo grama šećera i dva decilitra vode. U konačnici je za posipanje potrebno ukupno 50 grama šećera u prahu. priprema: Pomiješajte mlijeko, ulje, žumanjke i brašno da dobijete glatko tijesto. Nastavite s oblikovanjem smjese u valjke.
Tijesto podijelite na dva dijela i od svakog oblikujte rezance. Svaku jufku uz pomoć oklagije razvaljati što tanje, pa površinu premazati otopljenim margarinom. Smotajte jufku kao slovo i ostavite da odstoji 20 minuta. Nakon toga ponovo oklagijom spljoštiti jufku, dodatno premazati margarinom, pa svaku jufku još dvaput preklopiti. Ova tehnika daje lažne role. Pripremljeno tijesto razvaljajte valjkom dok ne dobije najrjeđu moguću gustoću, a zatim ga narežite na trake širine 1,5 cm (od jedne šarže može se dobiti oko 15 traka). Ove trakice omotajte oko samorolajućih kalupa i složite u pleh obložen papirom za pečenje. Pecite u pećnici zagrijanoj na 180°C oko 10 do 12 minuta, odnosno dok ne dobiju zlatnožutu boju. Ovaj postupak ponoviti sa preostalim jufkama. Pomiješajte šećer i vodu.
Bjelanjke s prstohvatom soli pjenasto umutiti pa u lagani, ravnomjerni mlaz uz stalno miješanje mikserom postupno dodavati šećer u prahu. Nakon što je sav sirup ugrađen, nastavite tući smjesu dok se temperatura bjelanjaka ne smanji. Šam rolice. Nadjev stavite u vrećicu i nastavite s punjenjem rolica, tako da dobijete imitaciju rolada. Od ovog ukupnog broja bit će 30 različitih bacanja, koja se nazivaju lažnim bacanjima. Gotove kiflice fino pospite šećerom u prahu.
DODATNI ČLANAK:
Ovo označava najveću količinu vode koju možete sigurno unijeti svaki dan bez opasnosti od oštećenja mozga; ova vrijednost je točna mjera. Osiguravanje dostatne hidratacije ključno je za postizanje optimalnog zdravlja i podržavanje brojnih fizioloških funkcija, kao što je pomoć u probavi, regulacija tjelesne temperature i promicanje dostave hranjivih tvari. Ipak, konzumiranje prekomjerne količine vode može dovesti do prekomjerne hidriranosti, stanja koje nastaje kada pojedinac unese obilje vode.
Preporučuje se da pojedinci piju oko osam čaša vode dnevno kao opća smjernica; usprkos tome, ovaj se prijedlog može prilagoditi na temelju različitih čimbenika, uključujući uvjete okoline, razine tjelesne aktivnosti i posebna zdravstvena razmatranja, kao što su tijekom trudnoće ili dojenja. Pretjerana konzumacija vode može dovesti do intoksikacije i otežati kognitivne sposobnosti.
Ovaj fenomen nastaje kada višak vode unutar stanica dovodi do oticanja stanica. Takvo oticanje vrši pritisak na mozak, stvarajući simptome koji uključuju smetenost, pospanost i glavobolje, što kasnije može dovesti do hipertenzije (visokog krvnog tlaka) i bradikardije (nizak broj otkucaja srca). Preopterećenje tijela vodom, nakon čega slijedi smanjenje razine vode, rezultira širenjem stanica i povećava rizik od teških komplikacija, poput epilepsije, kome i potencijalno smrti, piše Mirror. Znakovi prekomjerne vlažnosti: Treba promatrati boju urina, koja može biti u rasponu od svijetlo žute do smeđe ovisno o statusu hidratacije tijela.
Urin koji izgleda bistar ukazuje na prekomjeran unos vode u kratkom vremenskom roku. Nadalje, povećana učestalost mokrenja još je jedan pokazatelj, s uobičajenom normom od šest do osam puta dnevno. Pojedinci koji često konzumiraju kofein ili alkohol obično posjećuju toalet i do deset puta dnevno. Kada tijelo zadržava više vode nego što je bubrezi mogu izlučiti, taj višak može dovesti do trovanja vodom. Ovo stanje može dovesti do nakupljanja opasne neravnoteže elektrolita u tijelu, što rezultira simptomima uključujući mučninu, povraćanje i proljev.
Dodatni znak dehidracije ili prekomjerne hidracije je nakupljanje viška vode u tijelu, što dovodi do smanjene koncentracije soli i oticanja stanica. Kako se stanice povećavaju, one vrše pritisak na lubanju zbog širenja mozga. Ovo stanje u konačnici može dovesti do značajnih glavobolja, potencijalnog oštećenja mozga i problema s disanjem. Nadalje, oticanje stanica može rezultirati diskoloracijom kože, osobito vidljivom na usnama, rukama i stopalima. Pretjerani unos vode može poremetiti tjelesnu ravnotežu, sniziti “razinu elektrolita” i rezultirati grčevima u mišićima i grčevima. Bubrezi su prisiljeni uložiti veći napor kako bi izbacili višak vode.
Ako osoba konzumira prekomjernu količinu vode i teško ustaje iz kreveta, to ukazuje da su bubrezi pod velikim stresom. Koja je preporučena količina vode koju treba unijeti? Razni čimbenici, uključujući tjelesnu aktivnost, okolišne uvjete, tjelesnu težinu i spol, utječu na potrebe tijela za vodom. Preporučuje se da žene u dobi od 19 do 30 godina unose oko 2,7 litara dnevno, dok bi muškarci trebali težiti unosu od oko 3,7 litara. Ovisno samo o žeđi kao signalu možda nije prikladno za sportaše, starije osobe i trudnice.
