– U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o popularnoj srpskoj glumici Ljiljani Jakšić, koja je se u potpunosti posvetila svojoj kćerci od kako se razvela….
Ljiljana Jakšić je poznata srpska glumica koja je glumila Salavetu u humorističnoj seriji Kursadžije. Zanimljivo je i to da je imala kasnu promjenu kada je imala 52 godine, deset godina nakon što je rodila kćer Dariju. Nakon što je saznao za skoro majčinstvo, a to je bila polazišna točka za oboje, glumčev mlađi partner je doznao da je ona u drugom stanju te je odlučio biti daleko od nje i otrgnuti se od bilo kakve veze s tom situacijom.
- To ju je ostavilo da se bori sa samom trudnoćom, plus podizanjem njihove kćeri bez ikakve njegove podrške, što je opcija za koju nikada nije pokazao interes do ove točke. Ljiljana je medijima otvoreno rekla da je otac njezinog djeteta pobjegao čim je objavila vijest da će postati majka, pa su im se putevi razišli. Glumica je čvrstog uvjerenja da roditeljstvo nije nešto što se ikome nameće, a iako bivšeg partnera ne krivi za ono što je učinio, priznaje da su joj njegove namjere izvan snage.
No unatoč tome, od prvog je dana jako željela prigrliti majčinstvo i nikada nije oklijevala biti majka, ali u teškim situacijama. Od trenutka rođenja do danas, cijelo Ljiljanino postojanje vrti se oko Darije. Većini bi to možda bila gnjavaža, ali ne i Ljiljani, jer Daria je razlog njezine sreće i zbog koje je ova glumica puna života. Usklađujući posao i svoju vezu dok nastoji spojiti kraj s krajem, Ljiljana osigurava da ona i Daria provode kvalitetno vrijeme zajedno, šetajući i odlazeći na ležerne i druge avanture koje traže uzbuđenje — oboje žele izvući najviše iz života.
Kad je postala punoljetna, priča se da je otišao k njoj i predložio se za skrbnika, na što ona nije pristala. Navodno su članovi njezine obitelji tvrdili da je želio da ona preuzme odgovornost za bebu koju je ranije napustio. Mora se imati na umu da su to samo tvrdnje koje navodno izlaze u medijima i ne govorimo ništa kategorično.
BONUS TEKST:
Estrogeni su suštinski ženski spolni hormoni. Oni ne upravljaju samo reproduktivnim životom žene, već također štite kosti, kožu i centre u mozgu, jetri, plućima i bubrezima. U skupinu hormona estrogena spadaju estron, estriol i najpoznatiji i najjači estradiol.
Estrogeni se uglavnom proizvode u jajnicima, a neke manje količine mogu se sintetizirati iu drugim organima. Zanimljivo je da se oslobađanje hormona estrogena pretvorbom iz nekih drugih događa iu masnom tkivu. Simptomi perimenopauze i menopauze općenito su manje izraženi kod pretilih žena, kaže za naš portal ginekolog dr. Branko Budimirović. – Estrogenski receptori nalaze se u maternici, vagini, dojkama i manjim dijelom u drugim unutarnjim organima. Sve su one steroidne strukture, što, između ostalog, znači da im je prekursor (prekursor) za nastanak kolesterol – kaže naš sagovornik.
Učinak estrogena na tijelo Drugi važan ženski spolni hormon je progesteron, koji utječe na gotovo cijeli ženski organizam. Svaki organ s receptorima reagira na prisutnost ovih hormona. Zanimljivo je jer su simptomi perimenopauze i menopauze tipično manje izraženi kod pretilih žena. To je zbog činjenice da masno tkivo, kao endokrini organ u cjelini, sintetizira manje količine hormona, pretvara jednu vrstu spolnih hormona u drugu, pri čemu se oslobađa manja količina estrogena, što dovodi do ublažavanja simptoma menopauze. Na prvi pogled bismo pomislili da je to povoljna posljedica pretilosti, ali nikako nije tako.
Masno tkivo kontinuirano otpušta estrogene bez zaštitnog učinka gestagena. Progesteron (i drugi gestageni) djeluju kao zaštitni faktor protiv neželjenih učinaka estrogena. To dovodi do povećanog rizika od raka sluznice maternice i, kako upozorava ginekolog, na različite načine djeluje na krvne žile: oštećuje ih. Prevencija simptoma menopauze najbolje se postiže zdravim životom, pravilnom prehranom, prestankom pušenja i tjelesne aktivnosti, a po potrebi i hormonskom nadomjesnom terapijom. S druge strane, povećana razina hormona estrogena manifestira se uglavnom zadržavanjem tekućine u tijelu, zadebljanjem sluznice maternice (hiperplazija endometrija), povećanom zgrušavanjem krvi.
Žene se općenito osjećaju napuhano i misle da su se udebljale; dolazi do povećanja grudi koje postaju napete i bolno osjetljive, a može i ne mora biti zadebljanja sluznice maternice sa ili bez probojnog krvarenja – koje ponekad može biti obilno, s ugrušcima. Svaki od ovih simptoma razlog je za razgovor sa svojim ginekologom. Povećana razina hormona estrogena: ciste na jajnicima, poremećaji funkcije jajnika, pojedini tumori jajnika, jatrogenski, odnosno primjenom pripravaka s prirodnim ili sintetskim estrogenima.
