Na svom profesionalnom putu ljudi se suočavaju s različitim okolnostima i osobnostima. Posljednjeg dana svoje karijere, žena koja je 35 godina posvetila industriji čišćenja odlučila je izraziti svoje stavove svom poslodavcu, tvrdeći da zaposlenici zaslužuju veće poštovanje.
Britanska javnost bila je duboko dirnuta njezinim hrabrim činom jer je njezino anonimno pismo privuklo pozornost medija i brzo se pretvorilo u viralnu senzaciju na društvenim mrežama. “Zdravo, moja damo. Sutra je moj zadnji dan na poslu. Dogovorio sam sredstva za čišćenje za kolegu s posla koji će preuzeti moje odgovornosti. Odlazim nakon što sam tolerirao vaše neljubazno i bezobzirno ponašanje, koje otkriva vašu pravu prirodu.
Imajte ovo na umu:
U pismu stoji, kako prenosi Mirror, “U svijetu u kojem imate mogućnost biti bilo tko, odaberite biti civiliziran.” Poruka prenijeta u pismu njezine kćeri glasi: “Ovo je razlog zašto cijenim svoju majku. Nakon što je 35 godina posvetila svojoj ulozi čistačice, odlučila se suočiti sa svojim groznim poslodavcem i svima otkriti sebe. Uživajte u mirovini!
Njezina je objava dobila više od 135.000 lajkova, potaknuvši brojne ljude da podijele vlastita iskustva. Jedna žena je primijetila: “Bila je doista blagoslovljena! Moj otac je proveo 30 godina kao školski domar i suočavao se s poniženjima svojih kolega.
BONUS TEKST:
Jeste li znali da drveće ima sposobnost međusobnog komuniciranja putem podzemnih mreža? Ovo fascinantno otkriće, koje se naziva “Wood Wide Web”, slično je Internetu, gdje se umjesto kablova koriste gljivične niti. Kroz ovu mrežu koju su stvorile mikorizne gljive, drveće i biljke mogu dijeliti bitne resurse poput vode, ugljika, dušika i drugih hranjivih tvari. Između mikoriznih gljiva i korijenja drveća postoji simbiotski odnos.
U tom odnosu, gljive apsorbiraju šećere i ugljik stvoren tijekom fotosinteze, dok stablo dobiva pristup vodi i mineralima koje gljive izvlače iz tla. Radnja se zgušnjava—kroz ovaj međusobno povezani sustav, veća i starija stabla, koja se često nazivaju “stablima majkama”, mogu distribuirati hranjive tvari mlađim ili slabijim biljkama, pomažući im u preživljavanju.
Uključena komunikacija nije ograničena na razmjenu resursa. Istraživači su otkrili da kada se stablo suoči s prijetnjama insekata ili patogena, ono može emitirati kemijske signale putem mreže kako bi upozorilo stabla u blizini na nadolazeću opasnost. Kao rezultat toga, zdrava stabla imaju priliku ojačati svoje obrambene mehanizme unaprijed i pripremiti se za moguće prijetnje.
Studije pokazuju da stabla iste vrste nude veću pomoć jedna drugoj nego stabla različitih vrsta, ističući fenomen koji se naziva “obiteljska solidarnost” među biljkama. Kao rezultat toga, robusna stabla mogu proaktivno ojačati svoje obrambene mehanizme u očekivanju mogućih prijetnji.
Ovo otkriće mijenja našu perspektivu o prirodi i šumama. Umjesto da ih se samo promatra kao skup pojedinačnih stabala, oni se prikazuju kao međusobno povezane zajednice koje surađuju, komuniciraju i dijele resurse na način sličan ljudskim društvenim sustavima.
