Smrt jedne 44-godišnje žene iz Sremske Mitrovice nakon rutinske operacije slijepog crijeva skrenula je pažnju na ozbiljan problem koji se često podcjenjuje plućna embolija.
Nakon što je otpuštena iz bolnice, žena je osjećala nelagodu u nozi i imala povremene vrućice, ali nije primila nikakav tretman protiv stvaranja tromboze. Nekoliko dana kasnije, došlo je do fatalnog ishoda. Lokalni mediji naveli su da je smrt najvjerojatnije posljedica plućne tromboembolije, koja je potekla od krvnog ugruška u nozi.
- O ovom slučaju govorio je ugledni kardiolog dr. Petar Seferović, istaknuvši da je riječ o scenariju koji se, nažalost, vrlo često viđa u praksi, naročito u postoperativnom periodu. Iako postoje jasne medicinske smjernice za prevenciju takvih komplikacija, čini se da one nisu bile u potpunosti primijenjene. „Ne postoji jednostavan kirurški zahvat. Svaka operacija, pa i ona najmanja, nosi rizike. No, odgovor je vrlo jasan – potrebno je dosljedno se pridržavati predloženih protokola kako bi se spriječila plućna embolija”, naglasio je Seferović.
Plućna embolija ubraja se među najčešće uzroke smrtnosti, odmah nakon srčanog udara, moždanog udara i karcinoma. Radi se o stanju kada krvni ugrušak, najčešće nastao u venama nogu, krene krvotokom i dospije u pluća, gdje blokira protok krvi. Posljedice mogu biti iznenadne i tragične, kao što je bio slučaj kod ove pacijentkinje.
Dr. Seferović posebno je naglasio simptome koji ukazuju na moguću prisutnost trombova. Najvažniji signal je oteklina u nozi, praćena bolom i često crvenilom kože. Ta kombinacija znakova jasan je pokazatelj da je vena upaljena i da se u njoj možda razvija ugrušak. Takvo stanje nikako se ne smije ignorirati. „Oteklina se može pojaviti na različitim mjestima u tijelu, ali se najčešće razvija u nogama zbog velikog broja vena koje se tamo nalaze“, pojasnio je kardiolog.
Za pravovremeno otkrivanje, presudan je ultrazvuk vena, koji služi kao najefikasnija preventiva. Ovim jednostavnim dijagnostičkim pregledom moguće je otkriti ugrušak dok još nije doveo do ozbiljnih posljedica. Također, na trombozu može ukazivati i povišena temperatura, jer tijelo reagira na upalu i promjene u cirkulaciji. Seferović napominje da svaka neobjašnjiva temperatura u postoperativnom periodu zahtijeva pažljivo praćenje i dodatne pretrage.
- Pored operacija, na razvoj tromboze značajno utječe i stanje krvi. Postoje određeni poremećaji i genetske predispozicije koji povećavaju rizik. Zbog toga je, prema riječima stručnjaka, vrlo važno voditi računa o redovitim kontrolama. Osobe mlađe od 40 godina, iako često misle da su zdrave i bez rizika, trebale bi redovno provjeravati razinu šećera, kolesterola i kompletan krvni nalaz. Takve kontrole mogu otkriti skrivene probleme koji, u kombinaciji s operativnim zahvatima ili sjedilačkim načinom života, mogu dovesti do razvoja ugrušaka.
Osim toga, kardiolog preporučuje i da se jednom godišnje obavi ultrazvuk abdomena, jer i to može otkriti rane promjene koje se ne mogu uočiti rutinskim pregledom. Posebnu pažnju trebaju obratiti ljudi koji u obitelji imaju povijest tromboze, plućne embolije ili drugih kardiovaskularnih bolesti.
Seferović naglašava da je ključ u prevenciji. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, redovne kontrole i odgovorno ponašanje nakon operacije spašavaju živote. Iako pacijenti često smatraju da se oporavak završava onog trenutka kada napuste bolnicu, istina je da je postoperativni period jedan od najrizičnijih. Potrebno je pratiti signale koje tijelo šalje i obratiti se liječniku čim se pojavi nelagoda, bol ili oteklina.
Ovaj tragični slučaj služi kao podsjetnik da se ni rutinske operacije ne smiju shvatiti olako. Svaki kirurški zahvat nosi određene rizike, a plućna embolija je među onima koji najčešće završavaju smrtnim ishodom ako se ne reagira na vrijeme. Zato su znanje, budnost i preventivne mjere jednako važni kao i sama operacija
