Jedna od najcjenjenijih glumica u našoj branši je Olga Odanović, posebno poznata po svom komičarskom talentu. Iako je kroz svoju karijeru utjelovila brojne likove, očito je da joj je uloga slavne Mileve u omiljenoj humorističnoj seriji “Radio Mileva” priskrbila najveću slavu.
Nedavno je priznala da trenutno radi više nego ikad prije, nadmašujući čak i količinu posla koju je imala u mladosti. Gluma ostaje njezina istinska strast, put koji je svjesno odabrala i nastavlja obožavati. Da joj se pruži prilika za novi početak, nedvojbeno bi ponovno odabrala biti glumica.
Unatoč tome što je na rubu mirovine, ne pada mu ni na kraj pameti pomisao da se zapravo makne s posla.Pojam mirovine nema nikakav značaj u mom životu. To bi jednostavno označilo kraj mog staža u Narodnom pozorištu, gdje sam bio od 2006. Glumci, nažalost, nemaju pravo na mirovinu.Olga Odanović je tijekom njihova rada u Narodnom kazalištu imala priliku raditi uz pokojnog redatelja Jagoša Markovića, koji je tragično preminuo prošlog rujna u 57. godini života.
Dugotrajni učinak njegove prerane smrti i dalje duboko utječe na Olgu. Poznat po svojoj neusporedivoj sposobnosti da izazove sirove emocije kod izvođača, njegove kazališne produkcije i danas su vrlo tražene. Čak i za njegova života, publika je vapila za ulaznicama, ne dajući je osuditi bilo kakvim kritičkim primjedbama. Ovakvo mišljenje ponovila je i cijenjena glumica koja je gostovala u emisiji “Kec na 11.
Kako se razgovor odvijao, Olgine suze postale su očite dok je govorila o svojoj voljenoj kolegici i bliskoj prijateljici.
Olga Odanović samouvjereno izjavljuje da ne osjeća nimalo srama kada je u pitanju izražavanje emocija. Nasuprot tome, ona primjećuje da su mnogi pojedinci u modernom društvu opterećeni sramom i suzdržanošću, držeći svoje emocije zatvorene u sebi, što smatra da je štetno za njihovu dobrobit. Prema njezinim riječima, ne treba oklijevati u otvorenom iskazivanju ljubavi, čežnje ili osjećaja praznine prema drugima. Čvrsto vjeruje u dijeljenje tih emocija s drugima, bez ikakvih rezervi.
Milorad Mandić Mando, koji je nažalost preminuo 2016. godine, bio je dragi prijatelj i njoj i suprugu Draganu Petroviću. Vrijedi spomenuti da je on cijenjeni dobitnik nagrade koja sada nosi njegovo ime.Kad sam saznao za svoju nagradu, odmah sam izrazio nevoljkost izjavom: “Molim vas, dajte je nekom drugom.” Emocije koje su me preplavile bile su nevjerojatno složene i izazovne za snalaženje. Čak i izgovoriti nekoliko rečenica tijekom dodjele pokazalo se kao težak zadatak. Neosporno je da ne prođe dan, a da ga se ne prisjećamo i ne veselimo njegovim duhovitim anegdotama koje su nas uvijek oduševljavale, priznala je.
BONUS TEKST:
Klimatske Promene i Uticaj na Globalnu Poljoprivredu: Izazovi i Prilike
Klimatske promene su jedan od najznačajnijih izazova s kojima se suočava savremeni svet, a njihov uticaj na globalnu poljoprivredu predstavlja ozbiljnu prijetnju za sigurnost hrane i životnu sredinu. Promene u temperaturnim režimima, obrazcima padavina i učestalosti ekstremnih vremenskih događaja mogu imati duboke posledice na proizvodnju hrane, što može uticati na poljoprivredne sisteme širom sveta. Razumevanje ovih uticaja i razvijanje strategija za prilagođavanje su ključni za očuvanje globalne sigurnosti hrane.
1. Klimatske Promene i Njihovi Uzroci
Klimatske promene se odnose na dugoročne promene u temperaturi i vremenskim obrascima na Zemlji. Glavni uzrok klimatskih promena je povećanje koncentracije gasova staklene bašte, kao što su ugljen-dioksid, metan i azotni oksid, u atmosferi. Ovi gasovi zarobljavaju toplotu i dovode do globalnog zagrevanja. Aktivnosti poput sagorevanja fosilnih goriva, krčenja šuma i intenzivne poljoprivrede doprinose povećanju ovih gasova.
2. Uticaj Klimatskih Promena na Poljoprivredu
Klimatske promene mogu uticati na poljoprivredu na nekoliko načina:
Promena u Temperaturama: Povećanje globalnih temperatura može promeniti sezonske obrasce i uticati na rast i razvoj biljaka. Toplije temperature mogu skratiti vegetacioni period i smanjiti prinos, dok ekstremne temperature mogu oštetiti usjeve.
Obrasci Padavina: Promene u obrascima padavina mogu dovesti do suša ili poplava. Suše mogu smanjiti dostupnost vode za navodnjavanje, dok poplave mogu oštetiti usjeve i erodirati zemljište.
Ekstremni Vremenski Uslovi: Povećana učestalost ekstremnih vremenskih događaja, kao što su uragani i oluje, može imati direktan uticaj na poljoprivredne površine, uništavajući usjeve i infrastrukturu.
Širenje Štetnih Organizama: Klimatske promene mogu promeniti raspodelu štetočina i bolesti koje pogađaju biljke. Novi uslovi mogu omogućiti štetočinama da se prošire u područja u kojima prethodno nisu bile prisutne.
3. Prilagođavanje Poljoprivrede Klimatskim Promenama
Da bi se ublažili negativni uticaji klimatskih promena, poljoprivrednici i vlade moraju razviti strategije za prilagođavanje. Neke od strategija uključuju:
Razvijanje Otpornijih Kultura: Razvijanje sorti biljaka koje su otpornije na sušu, visoke temperature i bolesti može pomoći u očuvanju prinosa. Genetski modifikovane biljke i tradicionalne metode selekcije mogu igrati ključnu ulogu u ovom procesu.
Unapređenje Tehnika Navodnjavanja: Uvođenje efikasnijih sistema navodnjavanja, kao što su kapljično navodnjavanje i prikupljanje kišnice, može pomoći u boljem upravljanju vodnim resursima.
Održiva Poljoprivreda: Primenjivanje održivih poljoprivrednih praksi, kao što su rotacija useva, upotreba organskog đubriva i očuvanje tla, može poboljšati otpornost poljoprivrednih sistema na klimatske promene.
Upravljanje Rizicima i Planiranje: Razvijanje strategija za upravljanje rizicima i planiranje za ekstremne vremenske uslove može pomoći u minimiziranju šteta. To uključuje usklađivanje sa prognozama vremena i osiguranje usjeva.
4. Globalni i Lokalni Napori
S obzirom na globalnu prirodu klimatskih promena, međunarodna saradnja je ključna za razvoj i implementaciju rešenja. Organizacije kao što su FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu) i IPCC (Međuvladin panel za klimatske promene) igraju važnu ulogu u pružanju smernica i podrške za prilagođavanje.
Na lokalnom nivou, vlade i zajednice mogu raditi na implementaciji politika i programa koji podstiču održivu poljoprivredu i istraživanje. Programi obuke za poljoprivrednike i subvencije za usvajanje novih tehnologija mogu pomoći u prelasku na otpornije prakse.
5. Budućnost Poljoprivrede u Kontekstu Klimatskih Promena
Budućnost globalne poljoprivrede zavisi od sposobnosti da se adaptiramo i odgovorimo na izazove klimatskih promena. Razvoj tehnologije, inovacije u poljoprivredi i međunarodna saradnja biće ključni za očuvanje sigurnosti hrane i očuvanje životne sredine. Prilagođavanje klimatskim promenama mora biti integrisano u sve aspekte poljoprivredne proizvodnje, od istraživanja i razvoja do implementacije praksi na terenu.
Zaključak
Klimatske promene predstavljaju ozbiljan izazov za globalnu poljoprivredu, sa potencijalom da utiču na sigurnost hrane, ekosisteme i ekonomije. Razumevanje uticaja klimatskih promena i razvijanje strategija za prilagođavanje su ključni za očuvanje efikasnosti i održivosti poljoprivrednih sistema. Kroz saradnju, inovacije i odgovorno upravljanje resursima, moguće je odgovoriti na ove izazove i osigurati budućnost globalne poljoprivrede.
