Uz samo jogurt, vodu, brašno i prstohvat soli, možete bez napora napraviti ukusnu i praktičnu zamenu za hleb. Ove prozračne palačinke idealna su zamena za klasične pekarske proizvode. Ove slatke poslastice odlično dopunjuju svaki prilog za doručak ili večeru. Otkrijte fantastičan recept za pahuljaste palačinke sa popularnog YouTube kanala Nafis Sanal Lezzetler.
Za pripremu ovog jela trebat će vam 200 mililitara vode, što je ekvivalent jednoj šalici. Jedna porcija jogurta teži 200 grama, što je također jednako jednoj šalici. Za ovaj recept trebat će vam otprilike 250 grama glatkog brašna, što iznosi 2 šalice. Dodatno dodajte jednu čajnu žličicu soli. Ako želite, možete također ugraditi podstavu kao dodatnu mjeru opreza.
Kako biste napravili prekrasnu salatu, pomiješajte maslac, sir, rajčicu i korijander. Prvi korak je napuniti posudu vodom. Zatim prebacite lonac na štednjak i pokrijte ga poklopcem, dopuštajući da voda dosegne točku vrenja. Za bolji okus, možete odlučiti dodati jogurt u kipuću vodu. Smjesu dobro promiješajte špatulom. Ostavite sastojke da se kuhaju oko 4 do 5 minuta. Kada istekne zadano vrijeme, pažljivo maknite lonac sa štednjaka.
Umiješajte brašno u smjesu, pazeći da se dobro sjedini. Nakon što ste došli do posljednjeg koraka, dodajte prstohvat soli, lagano promiješajte i ostavite da se kratko ohladi. Zatim prebacite tijesto u zdjelu dovoljne dubine, pazeći da to učinite rukom. Nakon toga oprezno prebacite tijesto na površinu stola i nastavite ga marljivo mijesiti dok ne dobijete glatku konzistenciju.
Da biste stvorili željeni oblik, razvaljajte tijesto dok ne postane tanki valjak. Uzmite sastojke i nasjeckajte ih na komade veličine oraha. Zatim tijesto valjanjem oblikujte u okrugli oblik. Laganim pritiskom ruku oblikujte tijesto u male palačinke. Stavite posudu na štednjak i ostavite da se zagrije, bez ulja i tekućine. Trenutno se bavimo zadatkom pripreme i kuhanja niza ukusnih palačinki.
Postignite ugodnu zlatnosmeđu boju s obje strane kuhanjem hrane na jakoj vatri. Pečene palačinke pažljivo premjestite na svježu kuhinjsku krpu. Kako biste sačuvali njihovu vlažnost, svakako ih pokrijte dodatnim ručnikom. Palačinke obilno premažite kremastim slojem maslaca. Uredno posložite kriške sira u hrpu. Uključite krišku rajčice. U smjesu umiješajte peršin. Upotpunite obrok salatom. Na vrh stavite još jednu palačinku i poslužite. Neka tvoja glad bude zadovoljena radošću.
BONUS TEKST;
Zdravlje i blagostanje su ključni aspekti našeg života, a njihovo očuvanje zahteva pažnju, posvećenost i svestran pristup. U savremenom svetu, gde se suočavamo sa stresom, nezdravom ishranom i nedostatkom fizičke aktivnosti, važno je da razumemo i primenjujemo principe zdravog načina života kako bismo održali optimalno fizičko i mentalno stanje.
Fizičko zdravlje počinje sa uravnoteženom ishranom. Ishrana bogata voćem, povrćem, celovitim žitaricama, zdravim mastima i proteinima ključna je za pravilno funkcionisanje organizma. Voće i povrće obiluju vitaminima, mineralima i antioksidansima koji jačaju imuni sistem i štite telo od bolesti. Celovite žitarice, kao što su integralni hleb, smeđi pirinač i zob, pružaju energiju i podržavaju zdravu probavu. Zdrave masti, koje se nalaze u orašastim plodovima, avokadu i maslinovom ulju, neophodne su za zdravlje srca i mozga. Proteini, prisutni u mesu, ribi, jajima, mlečnim proizvodima i biljnim izvorima kao što su pasulj i soja, grade i popravljaju tkiva, te podržavaju mišićnu masu.
Pored ishrane, fizička aktivnost igra vitalnu ulogu u očuvanju zdravlja. Redovno vežbanje poboljšava cirkulaciju, jača mišiće i kosti, povećava nivo energije i poboljšava raspoloženje. Preporučuje se najmanje 150 minuta umerene aerobne aktivnosti, kao što je brzo hodanje ili vožnja bicikla, ili 75 minuta intenzivne aktivnosti, kao što je trčanje ili plivanje, svake nedelje. Takođe, važno je uključiti vežbe snage dva ili više puta nedeljno kako bi se očuvala mišićna masa i poboljšala metabolička funkcija.
San je još jedan ključni faktor za optimalno zdravlje. Kvalitetan san omogućava telu da se oporavi i obnovi, dok nedostatak sna može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući gojaznost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti i oslabljeni imuni sistem. Odraslim osobama preporučuje se 7-9 sati sna svake noći. Da biste poboljšali kvalitet sna, uspostavite redovan raspored spavanja, stvorite opuštajuću rutinu pre spavanja, izbegavajte kofein i elektronske uređaje u večernjim satima, i osigurajte udobno i mračno okruženje za spavanje.
Mentalno zdravlje je podjednako važno kao i fizičko zdravlje. Stres, anksioznost i depresija mogu značajno uticati na kvalitet života i fizičko zdravlje. Postoje mnogi načini za upravljanje stresom i održavanje mentalnog blagostanja. Meditacija, joga, duboko disanje i mindfulness tehnike pomažu u smanjenju stresa i poboljšanju mentalnog fokusa. Fizička aktivnost, takođe, igra ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja, jer vežbanje oslobađa endorfine, hormone sreće, koji poboljšavaju raspoloženje.
Povezanost sa drugima takođe doprinosi mentalnom blagostanju. Podrška porodice, prijatelja i zajednice može pružiti emocionalnu podršku i povećati osećaj pripadnosti. Učestvovanje u društvenim aktivnostima, volontiranje i hobiji pomažu u izgradnji socijalnih veza i smanjenju osećaja usamljenosti.
Redovni medicinski pregledi i preventivna nega su neophodni za očuvanje zdravlja. Redovne posete lekaru, stomatologu i drugim specijalistima omogućavaju rano otkrivanje i lečenje potencijalnih zdravstvenih problema. Vakcinacija, skrining testovi i preventivni tretmani pomažu u zaštiti od ozbiljnih bolesti i održavanju dugoročnog zdravlja.
Hidratacija je još jedan važan aspekt zdravog načina života. Voda je neophodna za gotovo svaki proces u telu, uključujući regulaciju telesne temperature, podmazivanje zglobova, transport hranljivih materija i eliminaciju otpada. Preporučuje se unos najmanje osam čaša vode dnevno, ali potrebe za tečnošću mogu varirati u zavisnosti od individualnih faktora kao što su nivo fizičke aktivnosti, klima i opšte zdravlje.
Zdrav način života zahteva i pažnju na loše navike koje mogu ugroziti zdravlje. Pušenje, prekomerno konzumiranje alkohola, nezdrava ishrana i sedentarni način života su faktori rizika za mnoge ozbiljne bolesti.
