U nastavku našeg današnjega članka govorićemo o tumoru pluća, koji je ubjedljivo najrasprostranjeniji na cijelom svijetu. Svakako da je u 90% slučajeva glavni uzročnik oboljenja pušenje. Međutim, kada se sve sabere i oduzme i dalje imamo jako veliki broj pušača u svijetu….
Rak pluća je jedna od najzastupljenijih bolesti u Srbiji, au svetu je zemlja na drugom mestu po broju obolelih. O tome se pozabavio onkolog Vladimir Kovčin koji je otkrio kako pušenje nije jedini uzročnik ove teške bolesti. Kovčin u “Blicu” navodi da se pušenje duhana smatra vodećim uzročnikom raka pluća, jer duhanski dim sadrži više od 40 kancerogenih spojeva, poput cikličkih ugljikovodika koji oštećuju stanice pluća.
Dugoročni učinci pušenja uvelike povećavaju rizik od razvoja raka. Ističe da su u prošlosti Turska, Bugarska i Grčka bile naprednije od nas, ali su u posljednjih 10 do 15 godina uvele stroge pušačke propise, što je dovelo do pada slučajeva raka pluća. Dob u kojoj ljudi počinju pušiti se smanjuje, a neki počnu pušiti u osnovnoj školi. Zdravstveno-statistički godišnjak “Batuta” za 2023. godinu pokazuje da je 2019. godine 31 posto osoba od 15 i više godina u Srbiji bilo stalni konzument cigareta. Većina tih pušača tada je bila u dobi od 45 do 54 godine, dok je trenutno prevladavajuća dobna skupina između 35 i 44 godine.
- Sve veći broj mladih ljudi počinje pušiti. Zabrinjavajući su podaci “Batuta” iz 2022. o ponašanju djece školskog uzrasta u Srbiji, koji otkrivaju da je svaki peti učenik od 11, 13 i 15 godina eksperimentirao s elektronskim cigaretama, te da je upotreba ovih uređaja uz snus, oblik duhana u prahu, ima tendenciju porasta kako stare. Kada djeca počnu pušiti u tako mladoj dobi, čak i dok su još u školi, to izaziva zabrinutost oko toga mogu li biti izloženi riziku od raka pluća do svoje 30. godine ili možda čak i prije. – Snižena je dobna granica za obolijevanje od karcinoma pluća.
Što ranije pojedinac počne pušiti i što dulje puši, osobito nakon jednog desetljeća, rizik postaje veći. Nakon samo 10 godina redovnog pušenja već postoji mogućnost pojave raka. Kako kaže Kovčin za “Blic”, svako može da odredi kada mu počinje rizik od raka pluća. Cigarete su primarni uzrok raka; međutim, postoje i drugi čimbenici koje treba uzeti u obzir. U svibnju je Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” objavio studiju pod nazivom “Istraživanje o korištenju duhana i srodnih proizvoda među populacijom od 18 do 64 godine u Srbiji”.
Nalazi su pokazali da jedan od pet odraslih pušača dnevno popije više od kutije cigareta, dok je 18,4 posto barem jednom eksperimentiralo s elektroničkim cigaretama. Osim pušenja, zagađenje također igra ulogu u razvoju raka pluća. Onkolog Kovčin ističe da iako je duhanski dim značajan čimbenik u razvoju raka pluća, on nije jedini uzrok. Napominje da je zabrinjavajuće što je Srbija na prvom mjestu u Europi po smrtnosti uzrokovanoj zagađenjem zraka i pušenjem. Brojni su uzroci raka pluća, piše “Blic”, a jedan od njih je i zagađenje urbanih sredina, posebno u zimskim mjesecima. U gradovima koji nemaju centralno grijanje, postaje teško izbjeći dim tijekom ove sezone.
Osim toga, nužno je postaviti filtere na industrijske dimnjake kako bi se spriječilo udisanje štetnih tvari. Štoviše, opasnost se povećava upotrebom višestrukih pesticida na duhanu danas, uz primjenu raznih kemikalija i aroma na cigaretni papir koji su štetni za zdravlje. Štetnosti aktivnog i pasivnog pušenja Iako pasivno pušenje nije toliko štetno kao izravno pušenje, ono ipak predstavlja rizik jer izlaganje duhanskom dimu može dovesti do sličnih zdravstvenih problema kod nepušača.
Dakako, i pasivno pušenje može utjecati na zdravlje, jer duhanski dim sadrži više od 40 kancerogenih tvari, uključujući i cikličke ugljikovodike. Trajanje izloženosti igra značajnu ulogu; Na primjer, pasivni pušač koji je izložen pušaču tijekom dana doživljava drugačije učinke u odnosu na onoga koji je u blizini aktivnog pušača samo sat vremena, objašnjava onkolog. Prema njegovim riječima, pasivni pušači izloženi su značajnom riziku, pri čemu je vjerojatnost da će pušač oboljeti od raka pluća ocijenjena s 10, dok se za pasivnog pušača kreće od 2 do 5. Rak pluća koji se javlja dva desetljeća nakon što je osoba prestala pušiti.
S druge strane, Kovčin je spomenuo primjere pojedinaca koji su prestali pušiti prije 20 ili 30 godina, a sada im je dijagnosticiran rak pluća. – Pojedinci iz ove skupine puše 15 do 20 godina. Dodatno, značajnu ulogu ima i količina popušenih cigareta, jer se pušenje samo nekoliko cigareta dnevno ne može usporediti s konzumacijom 3 do 4 kutije, što neki pacijenti čine, objašnjava. Osobe koje puše trebale bi se jednom godišnje podvrgnuti pregledu pluća. Napominje da iako je moguće očistiti pluća od štetnih učinaka cigareta, posljedice još uvijek postoje.
Zbog toga preporučuje pušačima da se jednom godišnje podvrgnu pregledu pluća. Svakako, moguće je očistiti pluća. Unatoč tome, stanice mogu biti oštećene štetnim mutacijama uzrokovanim cikličkim ugljikovodicima, koji za sobom ostavljaju te mutacije. Neko vrijeme naš imunološki sustav uspijeva kontrolirati bolest; međutim, smanjenje imuniteta može rezultirati aktivacijom tumorskih stanica. Zabilježeno je da pušenje u trajanju od jednog desetljeća unosi 4 kilograma katrana u pluća. Prema našem sugovorniku, mora proći najmanje 5 do 10 godina da bi se netko smatrao nepušačem.
