U nastavku našeg današnjega članka, donosimo vam jednu jako zanimljivu priču, kao i savjet kako dase riješite nametnika u vašem domu. Govorićemo o smrdibubama, koje niko ne voili da vidi, evo i pravoga savjeta za to…
Važno je priznati da smrdibube mogu biti i dosadne i nepoželjne; stoga smo odlučili pružiti vam jednostavne metode za uklanjanje ovih nepoželjnih nametnika. Vrtlari posjeduju stručnost potrebnu za uklanjanje ovih štetnika s biljaka i njihovo uspješno istjerivanje iz prebivališta. S početkom prvih hladnih dana, smrdibube traže topla i suha staništa, što ih navodi da napadnu naše domove u pokušaju da pobjegnu od niskih temperatura i prežive zimsku sezonu. Iskoristite ovu priliku.
- Evo deset učinkovitih strategija za trajno iskorjenjivanje mrava iz vašeg doma, bez potrebe za kemijskim tretmanima. Mravi se infiltriraju u stambene prostore kroz rupe u vanjskim prostorima ili neadekvatno izoliranim područjima; stoga je prva mjera za sprječavanje njihova ulaska rješavanje i popravak svake vanjske štete. Vrtlari su svjesni tehnike koja podrazumijeva primjenu kombinacije sode bikarbone i vode na biljke. Opće je prihvaćeno da mirisi češnjaka i metvice služe za odvraćanje smrdibuba.
Stoga bi te mirisne tvari trebale biti postavljene blizu ulaza, prozora i drugih mogućih ulaznih točaka za ove problematične insekte. Nakon otkrića smrdibube u vašem domu, preporučljivo je suzdržati se od nanošenja ozljeda ili poticanja straha kod stvorenja, jer ispuštaju neugodan miris kao odgovor na uočene prijetnje. Preporuča se izbjegavati izravno rukovanje rukama; radije upotrijebite papir ili rukavice kako biste pažljivo uhvatili insekte i odložili ih vani ili u zahod.
DODATNI TEKST
Mnogi ljudi ostaju pri uvjerenju da je “u tuđim dvorištima trava zelenija” sve dok ne dođu do drugačije spoznaje. Kao rezultat toga, velik dio tih pojedinaca očekuje da će živjeti u zemljama koje se smatraju najrazvijenijima, vjerujući da će napredovati i postići zadovoljstvo u tim okruženjima. Danska je prepoznata kao jedna od najnaprednijih i sustavno organiziranih nacija, a dobro je poznato da se dansko stanovništvo ubraja među najsretnije na svijetu.
Ovo je narativ Hrvatice koja je svoju sreću potražila u Danskoj. Početkom 2009. Kristina Volsperger Danilovski i njena obitelj preselili su se iz Zagreba u Dansku, potpuno svjesni činjenice da ulaze u jednu sasvim drugu naciju. Njihovo razmišljanje o mogućem preseljenju potaknuo je posao njezina supruga u Kopenhagenu. Nakon rođenja sina krajem 2007., par je počeo planirati svoju budućnost u Kopenhagenu dok je ona bila na rodiljnom dopustu. Nakon što je dobila posao u farmaceutskom sektoru u Kopenhagenu, Kristina, inače magistrica kemije i trenutno stara 40 godina, donijela je odluku o preseljenju.
“Tražio sam živjeti u inozemstvu i tražiti nove prilike i ne žalim zbog tog izbora”, kaže Volsperger Danilovski. Njezin prvi susret s izrazito drugačijim pogledom na život proizašao je iz odabira da dijete upiše u vrtić. Majke u Danskoj ne progone svoju djecu, već ih opominju izrazima poput “nemoj, nemoj, pazi, past ćeš”. Oni prihvaćaju ideju da je doživljavanje neuspjeha ključna komponenta učenja. Kristina dijeli svoje sjećanje na prvo iskustvo svog sina u vrtiću, gdje se, u dobi od dvije godine, smatralo prikladnim da izađe vani po lošem vremenu, uključujući snijeg i kišu, bez šešira, zbog čega mu je bilo hladno i mokro .
Zaključili su da bi ovaj pristup jamčio da će se prisjetiti da nosi svoj šešir u sljedećoj prilici. Prihvaćanje ovog pojma može izazvati preispitivanje naših perspektiva; Usprkos tome, Kristina upozorava da su Danci odgajani da postanu zadovoljni, zdravi i odgovorni članovi društva. Njihove metode su samo različite. Ne postoji osuda da je netko superioran ili inferioran; nego je naglasak na varijacijama.
- Unutar ovog okvira, odjeća se obično kupuje samo kada je potrebna i općenito je jeftina; igračke i slatkiši se rijetko nabavljaju. Kao što Kristina predlaže, pristup koji pronalazi ravnotežu između krajnosti mogao bi biti najučinkovitiji. Žuti karton je nedvosmisleno neophodan. Prebivati u Danskoj i posjedovati ime, adresu, vozilo ili televizor, kao i sudjelovati u aktivnostima kao što su kupnja srećki, podmirenje računa za struju, posuđivanje knjiga u knjižnici ili upis u fitness klub, dobivanje žute karte je bitno.
