U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o štitnoj žlijezdi, koja je jako bitna za gunkcionisanje cijelog organizma kod jedne osobe. Kod žena, ona zna da bude jako veliki problem….
Ova hrana ima potencijal “iritirati” žlijezdu; preporučljivo ih je izbjegavati zbog zdravlja. Opće je poznato da prehrana igra presudnu ulogu u funkcioniranju štitnjače; međutim, specifične namirnice koje mogu dovesti do komplikacija često su nejasne. Nutricionistica Stojanka Stanojević pojašnjava utječe li zeleno povrće doista štetno na rad štitnjače i izdvaja namirnice kojima treba pristupiti s oprezom.
- Hrana kategorizirana kao strumogena uključuje povrće poput kupusa i kelja, zajedno s drugim namirnicama poput kikirikija, soje, prosa i lanenog sjemena. Ovo povrće iz porodice krstašica obiluje biološki značajnim spojevima sumpora. Preporukama za potpuno izbacivanje ovog povrća iz prehrane preporučljivo je pristupiti s oprezom. Takva hrana predstavlja problem prije svega za osobe s usporenim radom štitnjače, osobito ako se konzumira isključivo u sirovom obliku, svakodnevno i u velikim količinama, objašnjava Stanojević.
Nutricionistica je istaknula prednosti određenog povrća za štitnjaču, a posebno je spomenula mrkvu koja je izvor beta karotena (provitamina vitamina A), krastavce poznate po sadržaju vlakana i vitamina B skupine te patlidžane čija je kora bogata antioksidansima i kalijem. Osim toga, celer, posebice njegovo korijenje i stabljike, preporuča se zbog prisutnosti vitamina A u lišću te visoke razine vitamina B skupine i vitamina C u stabljici, što ga čini izuzetnim pojačanjem juha i raznih drugih kulinarskih pripravaka.
Nutricionistica Stanojević dodatno je dala smjernice o promicanju zdravlja štitnjače odabirom prehrane. Osobe koje pate od autoimunih poremećaja poput Hashimotovog tireoiditisa, često povezanog s celijakijom i intolerancijom na gluten, mogle bi smatrati korisnim usvojiti prehranu bez glutena. Preporučljivo je uključiti žitarice poput heljde, amaranta i kvinoje koje su bogate visokokvalitetnim aminokiselinama. Premda prehrana ne mora nužno biti u potpunosti sastavljena od ovih žitarica, njihovo uključivanje može biti korisno, napominje Stanojević.
Ove vam informacije mogu pomoći u stjecanju dubljeg razumijevanja kako promijeniti svoju prehranu za promicanje optimalne funkcije štitnjače i poboljšanje cjelokupnog zdravlja. Uz prethodno navedene namirnice, važno je prepoznati da uravnotežena prehrana, koja uključuje dovoljan unos vitamina i minerala, može uvelike poboljšati zdravlje štitnjače. Na pravilan rad ove žlijezde značajno utječu jod, selen, cink i vitamin D. Jod igra ključnu ulogu u sintezi hormona štitnjače, a nedostatak ovog nutrijenta može rezultirati stanjima poput guše i hipotireoze. Optimalni izvori joda su morska riba, morske alge i jodirana sol.
- Unatoč tome, prekomjeran unos joda također može predstavljati zdravstvene rizike, zbog čega je neophodno održavati odgovarajuću ravnotežu. Selen igra ključnu ulogu u pretvaranju hormona štitnjače u njihove aktivne oblike i posjeduje antioksidativna svojstva koja štite žlijezdu od oksidativnog stresa. Bogati izvori selena uključuju orašaste plodove, osobito brazilske orahe, kao i plodove mora, jaja i sjemenke. Cink igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja štitnjače tako što pomaže u sintezi hormona. Ovaj vitalni mineral može se dobiti iz crvenog mesa, školjki, sjemenki bundeve i mahunarki.
Vitamin D, poznat po svom doprinosu funkcionalnosti imunološkog sustava, ima potencijal pružiti prednosti osobama koje pate od autoimunih poremećaja kao što je Hashimotov tireoiditis. Prirodni izvori vitamina D su riblje ulje, masna riba i izlaganje suncu. Bitno je znati da bi osobe koje imaju problema sa štitnjačom trebale često ograničiti konzumaciju soje, jer sadrži izoflavone koji mogu utjecati na apsorpciju hormona štitnjače. Također, treba obratiti pozornost na konzumaciju prerađene hrane koja često sadrži aditive i sastojke koji mogu dovesti do upale i opteretiti rad žlijezde.
Uz pravilnu prehranu, odgovarajuća hidracija i stalna tjelesna aktivnost ključni su za održavanje optimalnog zdravlja. Umjereno vježbanje pospješuje cirkulaciju i olakšava distribuciju hormona po tijelu. Kako bi se postigli najbolji rezultati, pojedincima s poremećajima rada štitnjače preporučuje se redovito savjetovanje s liječnikom i podvrgavanje potrebnim laboratorijskim testovima za procjenu razine hormona, što omogućuje odgovarajuće prilagodbe prehrane i liječenja na temelju stručnih smjernica.
