U nastavku današnjeg članka ćemo istražiti kako ekranizirani život utiče na srce, koji su ključni faktori rizika i kako jednostavne promjene u svakodnevnim navikama mogu značajno zaštititi naše zdravlje.
U današnjem svijetu ekrani su postali neizostavan dio svakodnevnog života. Pametni telefoni, računari, televizori i tableti prate nas od trenutka kada se probudimo pa sve do trenutka kada idemo na spavanje. Tehnologija nam olakšava posao, zabavlja nas i povezuje s ljudima širom svijeta, ali stručnjaci sve češće upozoravaju da predugo vrijeme provedeno pred ekranom može imati ozbiljne posljedice po zdravlje srca.
Nova istraživanja pokazuju da prekomjerna upotreba ekrana, posebno kod djece i mladih, povećava kardiovaskularne i kardiometaboličke rizike. To znači da osobe koje dugo gledaju u ekran imaju veću šansu za razvoj bolesti srca, visokog krvnog pritiska, gojaznosti i dijabetesa tipa 2. Posebno je opasna kombinacija dugotrajnog sjedenja, nedostatka sna i kasnog odlaska na spavanje, jer svi ovi faktori zajedno značajno povećavaju rizik po zdravlje srca.
- Na prvi pogled, gledanje u ekran ne izgleda direktno štetno, ali problem je složen i povezan s nizom faktora. Prvo, nedostatak fizičke aktivnosti dok sjedimo ili ležimo pred ekranom dovodi do nakupljanja masnoća, slabijeg rada srca i smanjene cirkulacije. Drugo, plavo svjetlo koje emituju ekrani ometa lučenje melatonina, hormona koji regulira san, a loš san direktno utiče na rad srca i krvni pritisak. Treće, dugotrajno gledanje u ekran često je praćeno nezdravim prehrambenim navikama, poput grickanja visokokalorične hrane, što povećava rizik od gojaznosti i dijabetesa. Konačno, stalni priliv informacija s društvenih mreža i vijesti može izazvati stres i anksioznost, koji su poznati neprijatelji zdravog srca.
Poseban rizik postoji za mlade generacije, jer djeca i adolescenti provode rekordne sate pred ekranima, u školi, kod kuće, pa čak i prije spavanja. Njihov organizam je u razvoju, a rani razvoj loših navika može imati dugoročne posljedice. Naučnici upozoravaju da takvo ponašanje može “programirati” tijelo da bude manje aktivno i sklonije debljanju, a takve navike često se prenose i u odraslu dob. Kardiolozi već uočavaju sve češću pojavu povišenog krvnog pritiska, šećera u krvi i holesterola kod mladih ljudi, što je ranije bilo karakteristično za starije osobe.
Kombinacija dugotrajnog gledanja u ekran i kasnog odlaska na spavanje može stvoriti začarani krug. Nedostatak sna povećava nivo kortizola, hormona stresa, remeti metabolizam glukoze i povećava upalne procese u tijelu, što dodatno opterećuje srce i krvne žile. Studije pokazuju da adolescenti koji kasno idu na spavanje i provode više od četiri sata dnevno pred ekranom imaju značajno veći rizik od kardiometaboličkih problema u odnosu na vršnjake sa zdravijom rutinom.
- Važno je razumjeti da ekrani možda nisu direktni “krivci”. Kako objašnjava dr. David Horner, radi se o opservacijskoj studiji, što znači da je pronađena povezanost između vremena provedenog pred ekranom i zdravstvenih problema, ali nije dokazano da ekrani sami uzrokuju bolesti srca. Problem je zapravo kombinacija navika koje dolaze s ekranima – nedostatak kretanja, loš san, nezdrava hrana i stres.
Dobra vijest je da postoji niz jednostavnih promjena koje mogu značajno smanjiti negativan utjecaj ekrana na srce. Preporučuje se ograničenje vremena pred ekranom na maksimalno dva sata dnevno izvan školskih i poslovnih obaveza, pravljenje kratkih pauza svakih pola do sat vremena kako bi se ustalo, protegnulo i prošetalo, te isključivanje uređaja najmanje sat vremena prije spavanja. Također, važno je uvesti barem 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno, kao što su šetnja, biciklizam ili lagano trčanje, i zamijeniti grickalice ispred ekrana zdravijim opcijama poput voća, orašastih plodova ili jogurta. Roditelji treba da služe kao primjer, jer djeca najčešće imitiraju odrasle, pa smanjenje vlastitog vremena pred ekranima pomaže i njima.
Tehnologija sama po sebi nije loša. Omogućava rad, učenje, zabavu i komunikaciju, ali problem nastaje kada izgubi ravnotežu s drugim aspektima života. Cilj nije potpuno izbaciti ekrane, već ih koristiti umjereno i pametno, bez ugrožavanja sna, fizičke aktivnosti i mentalnog zdravlja. Savremeni način života donio nam je mnoge prednosti, ali i nove izazove po zdravlje. Dugotrajno sjedenje pred ekranom, posebno uz loš san i nedostatak kretanja, ozbiljno ugrožava srce i krvne žile. Balans i zdrave navike mogu značajno smanjiti rizike i osigurati dug i kvalitetan život. Vrijeme je da osvijestimo koliko vremena provodimo pred ekranima i da damo prioritet onome što srce zaista voli: kretanju, odmoru i kvalitetnom snu.
