– Za ovu nedjelju, spremili smo vam jedan sjajan vic, koji opet u glavnim ulogama ima Muju i Hasu.
Dodatni tekst:
U Njemačkoj pojedinci mogu očekivati minimalnu plaću po satu od otprilike 12 eura. Kad bi pojedinac ovako radio 45 godina, mirovina bi mu iznosila tek bijednih 900 eura. Srećom, rijetko tko odradi cijeli radni staž bez povećanja plaće, a to se odnosi i na plaće i na vrijednost mirovine. Radeći za prosječnu satnicu od oko 21 euro, umirovljenici mogu očekivati mirovinu od približno 1.500 eura, što se smatra minimalnim primanjima potrebnim da se izbjegne siromaštvo u starosti. U Hrvatskoj pojedinci koji zarađuju minimalnu plaću imaju pravo na minimalnu mirovinu.
To služi kao zaštitna mjera koja osigurava da se osigura najniži mogući iznos mirovine isključivo na temelju godina radnog staža. Kad bi se plaće uračunale u izračun, dobiveni bi iznos bio ispod ovog minimalnog praga. Za osobe s 15 godina radnog staža najniža mirovina iznosi približno 190 eura. Oni koji su radili 40 godina uz hrvatski minimalac mogu očekivati minimalnu mirovinu od čak 505 eura, dok bi oni s 45 godina staža dobili oko 570 eura.
Za usporedbu, Njemačka nudi nešto više mirovine za one koji zarađuju minimalnu satnicu. Raspon mirovina varira od 870 eura do 2200 eura. Prema posljednjim procjenama njemačkih medija, preporučuje se da vaša satnica bude najmanje 21,19 eura za radni tjedan od 37,7 sati kako biste spriječili siromaštvo u poznim godinama. Tijekom godine dana to bi iznosilo bruto godišnji prihod od 41.541 eura. Ako biste radili 45 godina s ovom plaćom, mogli biste predvidjeti bruto mjesečnu mirovinu od 1.538 eura, na temelju trenutne stope mirovine.
U Njemačkoj je minimalna plaća postavljena na 12 eura po satu, što rezultira mjesečnim prihodom od 871 eura ako se radi samo s ovom plaćom 45 godina, iako je ovaj scenarij vrlo malo vjerojatan. Povećanje satnice na 14 eura donijelo bi mirovinu od približno 1016 eura, dok bi rad za 16 eura po satu rezultirao očekivanim prihodom od 1161 eura. Za one koji zarađuju 18 eura po satu, trenutna računica procjenjuje mjesečni prihod od 1.306 eura, a za one koji zarađuju 20 eura po satu očekivana primanja bila bi 1.452 eura. Ovaj raspon zarada može se smatrati optimalnom ravnotežom.
U praksi se može očekivati veća mirovina. Sa zaradom od 22 eura po satu pojedinci mogu očekivati mirovinu od gotovo 1600 eura. Ako netko dobije naknadu od 24 eura po satu, mirovina bi mu iznosila 1742 eura. Rad za 26 eura po satu rezultirao bi očekivanom mirovinom od otprilike 1887 eura. Štoviše, oni koji zarađuju 28 eura po satu mogu se veseliti mirovini većoj od 2000 eura. Na kraju, pojedinci koji rade za 30 eura po satu dobivaju 200 eura višu mirovinu. Srećom, visina mirovine nije određena samo plaćom po satu, jer postoje i drugi čimbenici koje treba uzeti u obzir.
Malo je vjerojatno da će pojedinac zadržati istu plaću po satu u razdoblju od 45 godina. To je zbog činjenice da se minimalna plaća stalno povećava i da mnogi zaposlenici dobivaju povišice tijekom svog profesionalnog staža. Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel predložio je da bi Njemačka trebala uskladiti dob za odlazak u mirovinu s predviđenim životnim vijekom.
Nagel je u razgovoru za Tagespiegel u srijedu, a prenosi DPA, izrazio uvjerenje da su unatoč potencijalnoj političkoj reakciji reforme neizbježna potreba. Prema Bundesbank-u, vjeruje se da će se društvo koje stari boriti da održi svoj prosperitet bez provedbe promjena. Iako se Nagel suzdržao od predlaganja vlastitog koncepta reformi, izrazio je svoju kritiku prema ideji odlaska u mirovinu sa 63 godine, tvrdeći da bi to moglo potaknuti pojedince da prerano napuste radnu snagu.
- Predsjednik njemačke središnje banke istaknuo je važnost mobilizacije radne snage s obzirom na naše demografske izglede. Uzimajući u obzir sve veći životni vijek, jedino je primjereno uzeti u obzir produljeni životni vijek kada se razmišlja o granici mirovine. Nagel podržava ideju pružanja pomoći umirovljenicima koji žele ostati zaposleni.
Prema Nagelovim riječima, ključno je olakšati pojedincima koji žele raditi dok primaju mirovinu. Problem nedostatka radne snage zahtijeva dodatne prilagodbe, poput poboljšanja infrastrukture za skrb o djeci i nuđenja poticaja za privlačenje stranih radnika u Njemačku. Nadalje, izrazio je svoje protivljenje prevladavajućem ekonomskom pesimizmu. Suprotno uvriježenom mišljenju, Njemačka nije boležljivi pacijent Europe, kako je tvrdio. Umjesto toga, istaknuo je stabilizirajuće stanje industrije i skori pomak prema oporavku potrošnje.
