Dr Vojislav Perišić, poznati gastroenterolog, govorio je o jednom od problema o kojem se rijetko otvoreno priča, a koji muči veliki broj žena nadutost i gasovi. Istakao je da gotovo nema žene koja se makar jednom nije susrela s ovim neugodnim stanjem.
Iako mnogi ovaj problem povezuju isključivo sa periodom predmenstrualnog sindroma (PMS), uzrok nadutosti i pojačanog stvaranja gasova često leži u ishrani.Dok se nadutost u PMS-u javlja kao posljedica hormonalnih promjena, mnogo češće je rezultat svakodnevnog unosa određenih namirnica koje mogu izazvati pojačanu fermentaciju u crijevima. Prema riječima dr Perišića, čak 75% gasova u crijevima nastaje upravo zbog procesa fermentacije. U pitanju su posebni ugljeni hidrati, poznati kao neskrobni fermentabilni ugljeni hidrati. Oni, kada nisu dovoljno svareni, stvaraju ono što je doktor slikovito opisao kao “džibru” u stomaku, što dovodi do osjećaja težine, pritiska i neugodnog nadimanja.
- Ono što mnoge iznenađuje jeste da čak 16% ljudi ima ovaj problem u izraženijem obliku. To znači da gotovo svaka šesta osoba pati od posljedica nepotpune probave ovih ugljenih hidrata, a da toga često nije ni svjesna.
Dr Perišić je zatim naveo koje su to namirnice koje sadrže neskrobne fermentabilne ugljene hidrate i koje bi trebalo ograničiti ili potpuno izbjegavati kod osoba sklonih nadutosti. Na listi su se našle jabuke, kruške, šljive, trešnje, pasulj, grašak, boranija, med, čaj od kamilice i mlijeko sa laktozom. Iako je jabuka čuvena kao “kraljica voća” i simbol zdrave ishrane, ona kod mnogih ljudi može izazvati ozbiljan problem u vidu gasova i nadimanja.
Doktor je posebno naglasio da je važno razlikovati namirnice koje sadrže ove problematične ugljene hidrate od onih koje ih nemaju. Primjerice, banane ne sadrže neskrobne fermentabilne ugljene hidrate, pa su samim tim bezbjedne za osobe koje imaju problema sa nadutosti. Isto važi i za lubenicu, krompir, lisnato povrće, ali i za sve vrste mesa, koje ne izazivaju nadutost.
- Objašnjavajući mehanizam, dr Perišić je pojasnio da se ovi ugljeni hidrati u tankom crijevu ne razgrade potpuno, već dospijevaju u debelo crijevo gdje postaju hrana za crijevne bakterije. Tada dolazi do procesa fermentacije, pri kojem se stvaraju gasovi, najčešće vodonik i ugljen-dioksid, a ponekad i metan. Ovi gasovi, u kombinaciji s drugim produktima fermentacije, stvaraju osjećaj pritiska i nadimanja, a kod nekih ljudi izazivaju i bol ili grčeve.
Pored hrane, određene navike mogu pogoršati problem. Brzo jedenje, nedovoljno žvakanje hrane, kao i istovremeno konzumiranje velikih količina tečnosti uz obrok, mogu povećati unos vazduha u probavni sistem, što dodatno doprinosi stvaranju gasova. Takođe, kod osoba sa netolerancijom na laktozu mlijeko i mliječni proizvodi mogu izazvati izražene tegobe, budući da tijelo ne proizvodi dovoljno enzima laktaze potrebnog za razgradnju mliječnog šećera.
Doktor je naglasio i važnost individualnog pristupa – ono što izaziva problem kod jedne osobe ne mora nužno smetati drugoj. Ipak, kod onih koji se bore sa stalnim osjećajem nadutosti, korisno je voditi dnevnik ishrane i pratiti koje namirnice izazivaju najviše tegoba. Eliminacijom tih namirnica i uvođenjem onih koje ne fermentiraju lako, moguće je značajno smanjiti neprijatne simptome.
Za prevenciju, preporučio je da se ishrana zasniva na namirnicama koje ne izazivaju fermentaciju – poput svježeg lisnatog povrća, krastavaca, tikvica, pirinča, krompira, banane i lubenice. Pored toga, redovna fizička aktivnost, dovoljan unos vode i umjerenost u obrocima mogu dodatno pomoći u očuvanju zdravlja probavnog sistema.
Dr Perišić je zaključio da je ključ u balansu i svjesnom izboru hrane. Iako su mnoge namirnice s njegove liste zdrave i bogate vitaminima, kod osjetljivih osoba mogu izazvati tegobe koje značajno narušavaju kvalitet života. Zbog toga je važno slušati signale sopstvenog tijela, prilagoditi ishranu i, kada je potrebno, potražiti savjet ljekara ili nutricioniste
