U današnje vrijeme, imamo jako puno osoba koje su previše ljubazne, i trude se da budu dobre sa svima. Međutim, to je jednostavno nemoguće, da vam baš svaka osoba odgovara.
Psiholozi i psihijatri u posljednje vrijeme suočavaju se s povećanim obimom posla zbog rasta broja ljudi koji pate od emocionalnih, mentalnih i drugih problema koji ozbiljno narušavaju njihovu psihu. U današnjem svijetu ubrzanog tempa i stresa, mentalno zdravlje postalo je ključni faktor za postizanje unutarnje ravnoteže i sreće. Iako mnogi ljudi shvaćaju važnost rada na sebi, često zaboravljaju kako naš unutarnji svijet izravno oblikuje našu stvarnost, pa stoga i naša sreća.
- Pojedinci se od najranijeg djetinjstva uče da život nije samo o ostvarivanju prava, već i odgovornosti, obvezama i zahtjevima koje društvo postavlja. Značajan problem proizlazi iz duboko ukorijenjenog uvjerenja da briga o drugima treba biti na prvom mjestu, dok zanemarivanje vlastitih potreba postaje gotovo normalno. Fraza “Što će drugi reći?” često nas prati kroz život, preplavljujući nas nesigurnošću i osjećajem neadekvatnosti. Ova svakodnevna preokupacija mišljenjima drugih postaje jedna od najčešćih prepreka osobnoj sreći i slobodi.
Ovo ponašanje može dovesti do narušavanja osobnih granica. Naizgled bezazleni izrazi koji se često koriste u društvenim interakcijama mogu zapravo s vremenom smanjiti naše samopouzdanje i negativno utjecati na naše mentalno zdravlje. Svaka riječ ili fraza koju izgovorimo nosi težinu, a ponekad nesvjesno dolazi do toga da potkopavamo vlastitu vrijednost. To može dovesti do osjećaja nesigurnosti i nesvijesti o tome koliko naša percepcija stvarnosti oblikuje našu svakodnevicu. Razmislite o sljedećim primjerima.
-
„Pustite me…“ ili „Da nastavim“
Ove riječi često izgovaramo kad želimo proći pored drugih ljudi, bilo na ulici ili u autobusu. No, postavlja se pitanje: zašto osjećamo potrebu tražiti dopuštenje za nešto što bi trebalo biti prirodno? Kad se zaustavimo i razmislimo, jasno je da bismo, u slučaju da bi netko odgovorio “Ne možete”, ipak mogli nastaviti svojim putem. Ovaj tip nesigurnosti može nas ograničiti i stvoriti iluziju o našoj nesamostalnosti. Preporučljivo je naučiti jasno izraziti svoje potrebe, bez previše straha od reakcije drugih: „Moram ići, biste li bili ljubazni da se pomaknete?“
-
„Zadovoljstvo mi je.“
Iako je zahvalnost važan dio društvenih odnosa, ponekad ona može biti smanjena kad se ne izražava dovoljno iskreno. Važno je razumjeti da iskazivanje zahvalnosti treba biti povezano s priznanje vrednovanja nečijeg truda i doprinosa, a ne samo s kulturnim normama ili očekivanjima. Ispravno izražena zahvalnost može ojačati međuljudske odnose i donijeti istinsku radost obojici.
-
„Jesam li te uznemirio?“
Ova fraza obično je postavljena iz želje da se izbjegne konflikt ili neugodne situacije, no zapravo može stvoriti nesigurnost. U trenutku kada prepoznamo da smo prekinuli nečiji posao ili koncentraciju, bolje je pitati je li prikladno vrijeme za razgovor, nego se ispričavati za nešto što smo nesvjesno učinili.
-
„Zar ne bi mogao?“
Ovo pitanje, koje se često koristi pri traženju pomoći, može djelovati negativno i pasivno-agresivno. Psiholozi savjetuju da se izražavamo jasno i izravno, kao što je: „Možeš li mi pomoći s…?“ To stvara prostor za zdravu komunikaciju i smanjuje šanse za nesporazume.
Pored svega, važno je spomenuti kako u društvu postoji i pozitivan trend usmjeren prema vlastitoj unutarnjoj ravnoteži. Ljudi počinju sve više cijeniti osobnu rastu i mentalno zdravlje, a sve više se posvećuju aktivnostima koje im pomažu da ostanu u ravnoteži, kao što su meditacija, fizička aktivnost i terapije koje potiču emocionalnu otpornost.
Bonus tekst:
Češnjak, poznat po svom specifičnom okusu i mirisu, ima dugu povijest kao ljekovita biljka koja je korištena tisućama godina. Smatra se da češnjak dolazi iz središnje Azije, a odatle se proširio diljem svijeta. Kroz povijest, češnjak je bio priznat zbog svojih antibakterijskih, antivirusnih i antifungalnih svojstava. U starim civilizacijama, poput Egipta i Grčke, češnjak se koristio za poboljšanje zdravlja i fizičke snage.
U modernom dobu, češnjak se često smatra prirodnim antibioticima koji jačaju imunitet i pomažu tijelu da se bori protiv različitih bolesti. Osim toga, češnjak ima važnu kulinarsku funkciju jer dodaje dubok okus mnogim jelima, a njegova ljekovita svojstva dodatno ga čine nezamjenjivim u prehrambenoj industriji. Redovita konzumacija sirovog češnjaka može poboljšati zdravlje, a neželjeni miris može se neutralizirati konzumiranjem limunovog soka ili žvakanjem kave.
