Kardiolog upozorava na prehrambene navike koje ugrožavaju srce: Povišen pritisak sve češći i među mladima

Problemi s povišenim krvnim pritiskom više nisu karakteristični samo za stariju populaciju. Kardiolog Goran Popović iz Srbije upozorio je da se s ovim zdravstvenim problemom sve češće suočavaju mladi ljudi, pa čak i djeca. Govoreći o faktorima koji ugrožavaju srce i krvne sudove, posebnu pažnju posvetio je svakodnevnoj ishrani, pretjeranom unosu soli, masnoj hrani i navikama koje mogu povećati rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.

Tokom gostovanja na televiziji K1, doktor Popović govorio je o promjenama koje ljekari primjećuju među pacijentima. Prema njegovim riječima, sve je više osoba mlađe životne dobi koje dolaze na preglede zbog vrijednosti krvnog pritiska koje zahtijevaju medicinsku pažnju. Takva situacija posebno zabrinjava jer se hipertenzija često razvija postepeno, a mnogi ljudi dugo nisu svjesni da imaju zdravstveni problem.

Jedan od važnih razloga za zabrinutost predstavlja način života koji podrazumijeva mnogo sjedenja, nedovoljno kretanja i čestu konzumaciju industrijski prerađenih namirnica. Kada se takvim navikama pridruže svakodnevni stres i zanemarivanje preventivnih pregleda, povećava se mogućnost razvoja zdravstvenih komplikacija. Kardiolog smatra da je upravo zbog toga potrebno mnogo ranije početi voditi računa o zdravlju srca.

Zašto prehrambene navike sve više zabrinjavaju kardiologe?

Hrana koju svakodnevno konzumiramo ima značajnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska i očuvanju zdravlja krvnih sudova. Posebno se izdvajaju proizvodi koji sadrže velike količine soli i zasićenih masnoća. Njihova učestala i pretjerana konzumacija može doprinijeti razvoju hipertenzije i drugih faktora rizika povezanih s kardiovaskularnim bolestima.

Problem nije isključivo u povremenom konzumiranju određene namirnice, već u ukupnom načinu ishrane koji se ponavlja mjesecima i godinama. Brza hrana, slane grickalice i masni obroci često postaju praktičan izbor za osobe koje nemaju dovoljno vremena za pripremu hrane. Međutim, njihova dostupnost ne znači da bi trebali predstavljati osnovu svakodnevnog jelovnika.

Doktor Popović posebno je skrenuo pažnju na period praznika i hladnijih mjeseci. Tada se, prema njegovim riječima, kod mnogih ljudi povećava konzumacija slanih i masnih jela, dok fizička aktivnost često pada u drugi plan. Kod osoba koje već imaju povišen krvni pritisak takve promjene mogu dodatno otežati kontrolu zdravstvenog stanja.

Ipak, njegova poruka nije zasnovana na potpunom odricanju od hrane koju ljudi vole. Mnogo važnijim smatra razumijevanje mogućih posljedica pretjerivanja i usvajanje umjerenijih prehrambenih navika. Posebnu pažnju, kako ističe, potrebno je posvetiti redovnim zdravstvenim kontrolama.

“Ne tvrdim da treba potpuno izbjegavati takvu vrstu hrane, ali moramo da budemo umereni. Važno je da brinemo o svom zdravlju i redovno idemo na preventivne preglede.”

— Goran Popović, kardiolog

Ova izjava ukazuje na važnost dugoročnog pristupa zdravlju. Povremeni izuzeci u ishrani ne znače isto što i svakodnevno pretjerivanje, ali osobe koje već imaju hipertenziju ili druge zdravstvene tegobe trebaju se pridržavati preporuka svojih ljekara. Kontrola krvnog pritiska predstavlja važan dio prevencije komplikacija.

Promjene vremena mogu dodatno opteretiti organizam

Osim prehrambenih navika, doktor Popović govorio je i o uticaju vremenskih prilika na osobe koje imaju problema s krvnim pritiskom. Nagli temperaturni preokreti i promjene atmosferskog pritiska kod pojedinih ljudi mogu biti povezani s oscilacijama krvnog pritiska. Zbog toga je važno da pacijenti s već dijagnostikovanom hipertenzijom redovno prate svoje stanje.

Prema objašnjenju kardiologa, dodatni oprez potreban je osobama čiji su krvni sudovi već zahvaćeni aterosklerotskim promjenama. Riječ je o procesu u kojem se u zidovima arterija stvaraju naslage koje mogu otežavati normalan protok krvi. Kada su takve promjene prisutne zajedno s povišenim pritiskom, ukupni kardiovaskularni rizik može biti veći.

Posebno nepovoljna kombinacija može nastati kada se postojećim zdravstvenim problemima pridruži pretjeran unos soli. Osobe koje imaju povišen holesterol, šećernu bolest ili već utvrđenu hipertenziju trebaju obratiti dodatnu pažnju na faktore koji mogu uticati na njihovo stanje. Takvi pacijenti često zahtijevaju individualno prilagođene preporuke i redovno medicinsko praćenje.

Važno je naglasiti da vremenska promjena ili pojedinačan obrok sami po sebi ne znače da će osoba doživjeti infarkt. Rizik zavisi od više međusobno povezanih okolnosti, uključujući postojeće bolesti i stanje krvnih sudova. Upravo zato upozorenja o prehrani treba razumjeti kao poziv na prevenciju, a ne kao tvrdnju da određena namirnica neizbježno izaziva srčani udar.

Povišen krvni pritisak kod djece postaje razlog za zabrinutost

Jedan od posebno zabrinjavajućih dijelova upozorenja doktora Popovića odnosi se na najmlađu populaciju. Prema njegovim navodima, problemi s povišenim krvnim pritiskom sve češće se prepoznaju i kod djece. To je značajna promjena u odnosu na uvriježeno mišljenje da se hipertenzija uglavnom pojavljuje u kasnijim životnim godinama.

Među faktorima koji mogu doprinijeti takvom stanju izdvajaju se nepravilna ishrana, višak tjelesne mase i nedostatak kretanja. Djeca često konzumiraju grickalice bogate solju i masnoćama, a pojedine prehrambene navike formiraju se veoma rano. Kada se istovremeno smanjuje vrijeme provedeno u fizičkoj aktivnosti, povećava se vjerovatnoća razvoja problema povezanih s tjelesnom težinom i krvnim pritiskom.

Posebnu odgovornost u ovom procesu imaju odrasli koji odlučuju o svakodnevnoj ishrani djece. Roditelji često nastoje ponuditi praktične i brzo dostupne obroke, ali pritom možda ne obraćaju dovoljno pažnje na njihov sastav. Kardiolog upozorava da posljedice takvih navika ne moraju biti vidljive odmah, već se mogu razvijati tokom odrastanja.

Zdravstveni problemi koji se pojave u djetinjstvu mogu se nastaviti i nakon punoljetstva. Zato prevencija ne bi trebala počinjati tek kada osoba dobije dijagnozu, nego mnogo ranije, kroz usvajanje uravnoteženijih prehrambenih navika i redovne fizičke aktivnosti prilagođene uzrastu.

Ovakva upozorenja dodatno naglašavaju potrebu da se zdravlje srca posmatra kao pitanje koje se odnosi na sve generacije. Povišen krvni pritisak kod mlađih osoba zahtijeva ozbiljan pristup, a odgovarajuće preglede i procjenu mogućih uzroka treba prepustiti zdravstvenim stručnjacima.

Zašto i virusne infekcije zahtijevaju pažnju?

Govoreći o zaštiti srca, kardiolog je ukazao i na zdravstvene opasnosti koje nisu direktno povezane s ishranom. Među njima se nalazi miokarditis, odnosno upala srčanog mišića, koja u određenim slučajevima može nastati kao komplikacija virusne infekcije. Iako se takva komplikacija ne razvija kod većine ljudi koji imaju prehladu ili drugu virusnu bolest, njene posljedice mogu biti ozbiljne.

Zbog toga ljekari savjetuju oprez tokom infekcija, naročito kada su praćene povišenom temperaturom i izraženom iscrpljenošću. Intenzivno fizičko naprezanje u takvom stanju može predstavljati dodatno opterećenje za organizam. Odmor i odgovarajući oporavak važni su dijelovi brige o zdravlju tokom bolesti.

Ako se tokom infekcije pojave bol u prsima, otežano disanje, neuobičajeno lupanje srca ili izrazita slabost, potrebno je potražiti medicinsku procjenu. Teški bolovi u prsima ili ozbiljne poteškoće s disanjem zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Takve simptome ne treba automatski pripisivati običnoj prehladi.

Upozorenja doktora Popovića povezuje potreba za pravovremenim djelovanjem. Redovni preventivni pregledi, kontrola krvnog pritiska, uravnotežena ishrana i odgovarajuća fizička aktivnost mogu doprinijeti smanjenju kardiovaskularnog rizika. Istovremeno, osobe koje već imaju dijagnostikovane bolesti trebaju slijediti individualne preporuke svojih ljekara.

Posebna pažnja usmjerena je na činjenicu da dostupnost zdravstvenih informacija ne znači nužno i promjenu svakodnevnog ponašanja. Kardiolog smatra da upravo u tome leži jedan od najvećih izazova savremene prevencije: ljudi često znaju koje navike mogu ugroziti njihovo zdravlje, ali ih teško mijenjaju. Zato briga o srcu ostaje dugoročan proces u kojem svakodnevni izbori, redovne kontrole i odgovoran odnos prema vlastitom zdravlju imaju važnu ulogu.