Prema riječima akademika dr. Miodraga Ostojića, novija saznanja pokazuju da je doista moguće očistiti krvne žile, o čemu je riječ. Kada se LDL masti smanje na razine ispod 1,8 milimola, krvne žile se počinju širiti i dolazi do stabilizacije aterosklerotskog plaka.
Nedavne studije pokazuju da ATEROSKLEROZA nije samo jednosmjerni proces obilježen nakupljanjem masnih naslaga duž stijenki krvnih žila, što je do sada bilo mišljenje. Nova otkrića pokazuju da se ovaj napredak može usporiti ili potencijalno zaustaviti jednostavnim i lako dostupnim metodama.
Istraživanja pokazuju da prihvaćanje zdravog načina života i pridržavanje mediteranske prehrane može značajno smanjiti rizik od ateroskleroze, čak i kod osoba koje su genetski sklone tom stanju. Posljedično, oni koji su izloženi riziku od stvaranja plaka u krvnim žilama trebali bi se kloniti masne hrane, kontrolirati povišene razine šećera u krvi i krvnog tlaka, povećati svoju tjelesnu aktivnost i težiti smanjenju pretilosti.
“Da bi se zaustavilo napredovanje naslaga plaka u krvnim sudovima, neophodna je stabilizacija stanja ateroskleroze”, kaže akademik Miodrag Ostojić, internista-kardiolog i profesor emeritus, stručni savjetnik u KBC “Zvezdara” i KBC Banjaluka. . On je i predsednik i osnivač „Srpske fondacije za tvoje srce“, kako navodi u intervjuu za „Novosti“.
Ateroskleroza se može prikazati ili kao erozivna ili kao sigurno fiksirana, pri čemu se potonja može postići upotrebom statina. Iako ovi lijekovi možda neće značajno utjecati na razinu vazokonstrikcije, oni značajno utječu na strukturnu stabilnost plaka. Ovaj proces nalikuje vađenju štetnih komponenti iz plaka pomoću cjevčice, što pomaže u sprječavanju trombogene aktivnosti i stvaranja tromba, čak i u slučaju puknuća.
Tijekom obrnutog transporta kolesterola, uklanjanje finih kristala događa se uz uvođenje vezivnog tkiva, što dovodi do povećanja lumena krvnih žila od dva do tri posto i značajnog smanjenja rizika od neželjenih događaja od 82 posto. Čak i dodavanje male pločice ima veliku važnost. Ovaj se proces može usporediti s restauracijom oronulih fasada na zgradama kako bi se spriječilo da padnu na prolaznike koji ništa ne sumnjaju.
Je li ateroskleroza neizbježan aspekt starenja? Trenutačno se čini da je scenarij sličan zamoru materijala uočenom u mehaničkim sustavima poput automobila. Opće je poznato da kolesterol mora biti prisutan da bi se razvila ateroskleroza. Nadalje, smatra se da kolesterol ne može dovesti do ateroskleroze bez prethodnog podvrgavanja oksidativnoj modifikaciji.
Studije pokazuju da konzumacija hrane bogate antioksidansima, poput soka od nara, može spriječiti oksidaciju kolesterola. Iako su ispitivani različiti vitamini, rezultati pokazuju da se vitamin C dobiven iz limuna znatno razlikuje od svog pandana u tabletama. Stoga je preporučljivo unositi vitamine prirodnim putem, posebno iz voća i povrća, a ne suplementima. Koje su dodatne strategije učinkovite u borbi protiv ateroskleroze?
Studija “Reversal” pokazala je da je moguće smanjiti aterosklerozu kada razina LDL kolesterola padne ispod 1,8 milimola. Ovo smanjenje rezultira širenjem krvnih žila i stabilizacijom aterosklerotskog plaka.
INOVATIVNA TERAPIJA BOLJA OD STATINA
Koje preporuke postoje za one kojima je dijagnosticirana nasljedna hiperkolesterolemija ili prirodno visoke razine lipida u krvi? Osobe s obiteljskom hiperkolesterolemijom, osobito osobe koje su bolovale od oba roditelja, često počinju pokazivati znakove ateroskleroze u dobi od 25 godina. Na ovu progresiju ne utječu njihove prehrambene navike, jer je u osnovi povezana s njihovim metabolizmom.
Otprilike šest mjeseci prije, pacijentima je odobren pristup novoodobrenim lijekovima koji se nazivaju inhibitori PCSK9, koji su se davali supkutano u dozi od 140 mg dva puta mjesečno. Ovi lijekovi snižavaju razinu kolesterola za dodatnih 50 posto u usporedbi sa statinima. Nakon uspješnog završetka kliničkih ispitivanja dobili su odobrenje u SAD-u i raznim zemljama Europske unije, a sada se očekuju rezultati njihove šire primjene.
Ipak, u Srbiju još nisu stigli. Može li se to postići isključivo pravilnom prehranom? – Ne u toj mjeri. Istraživanja pokazuju da u trenutku rođenja naš ukupni kolesterol iznosi 3,8, a razina LDL-a pada između 1,8 i 2 milimola. Taj se broj može povećati na pet ili čak premašiti šest isključivo kao posljedica nepovoljnih utjecaja iz okoliša, nezdravih prehrambenih navika, nedovoljne tjelesne aktivnosti i stresa.
Slijedom toga, cilj nam je smanjiti ga na 2,5 milimola, uključujući tjelesnu aktivnost, jer potiče različite elemente. Na primjer, tjelovježba može djelovati kao zamjena za aspirin, pomažući i u prevenciji tromboze. Bavljenje tjelesnom aktivnošću potiče stvaranje specifičnih tvari u tijelu koje se nazivaju tkivni aktivatori plazminogena, a koji mogu otopiti tromb ako nastane. Koje dodatne strategije možemo primijeniti za preventivne mjere protiv napredovanja ateroskleroze?
Uključujući se u aktivnosti povezane sa središnjim živčanim sustavom, nalazimo radost kroz glazbu, smijeh i humor. Otpuštanje različitih medijatora, koji su kemijske tvari koje ulaze u krvotok, pomaže u proizvodnji dušikovog oksida. Ovaj spoj pozitivno utječe na krvne žile i ključan je u prevenciji stanja poput moždanog udara, srčanog udara, angine pektoris i aritmije.
Bolest srca koja se razvija prije 90. godine života nije uzrokovana božanskom intervencijom ili prirodnim fenomenom; umjesto toga, proizlazi iz našeg vlastitog ponašanja. Tipično, krvne žile stvaraju dovoljne količine dušikovog oksida, a ateroskleroza se počinje manifestirati kada ta proizvodnja izostane.
Uvriježeno je mišljenje da središnji živčani sustav izravno utječe na metabolizam, krvni tlak, vaskularni tonus i izlučivanje dušikovog oksida. Provedena je studija kako bi se utvrdilo koja je vrsta glazbe najučinkovitija u sprječavanju stvaranja plaka, tijekom koje su sudionici slušali odabranu glazbu, koja se sastojala od ambijentalnih zapisa i buke, dok su im stručnjaci pratili arterije nadlaktice.
