– U nastavku našeg današnjega članka govrićemo o svetcima u pravoslavnom vjerskom kalendaru. Jako dobro se zna, da u toku jedne godine, svako malo imamo neki svetac, imamo crveno slovo, Zadušnice te mnogo vjerskih praznika. I danas je jedan svetac, o kojem govorimo u nastavku našeg današnjega članka….
Pravoslavna crkva i njeni sljedbenici sutra obilježavaju Usjekovanje glave svetog Ivana Krstitelja. Ovaj blagdan kod nas se obično naziva jesenskim Svetim Ivanom ili Ivanom Bezglavim i vrlo je cijenjen. U vrijeme kada su Isus Krist i Ivan Krstitelj propovijedali, Herod Antipa, sin Heroda Starijeg – koji je zloglasno naredio klanje betlehemske novorođenčadi pri Isusovom rođenju – vladao je Galilejom i Perejom. Bio je oženjen kćerkom Arete, arapskog princa. Herod je protjerao svoju zakonitu ženu i izabrao Herodijadu, živuću suprugu svog brata Filipa, za svoju ljubavnicu.
Kao odgovor na ovaj nemoral, Ivan Krstitelj javno se suočio s Herodom i Herodijadom, osuđujući njihova djela. Sveti Ivan ubrzo je završio u zatvoru, jer je vladar zabranio svako neslaganje protiv njega. Dok se na njegovu dvoru u Sevastiji Galilejskoj održavala zabava, gostima je nastupala Salomija, kći Herodijade i Filipa. U pijanoj omami, Irod, očaran nastupom plesačice, zakleo se da će joj ispuniti svaki njen zahtjev, a ona je pod majčinim utjecajem zatražila glavu Ivana Krstitelja na tanjuru. Herod je zapovjedio odrubljenje glave Ivana Krstitelja u tamnici, a njegova je glava naknadno predana na pladnju.
Pod okriljem noći, Ivanovi učenici izvukli su tijelo svog učitelja i položili ga na počinak. U međuvremenu, Herodijada je iglom probila Ivanov jezik prije nego što mu je zakopala glavu na nečisto mjesto. Smrt sv. Ivana dogodila se prije Pashe, točnije uoči Uskrsa. Ipak, obilježavanje 11. rujna uvedeno je zbog posvećenja crkve podignute nad njegovim grobom u Sevastiji, koju su na taj datum predvodili car Konstantin i carica Jelena.
Tradicije i uvjerenja U našoj zemlji ovaj praznik ima bogatu povijest i spada u red velikih praznika koji se slave. Svi oblici rada, bilo kod kuće ili na otvorenom, izbjegavaju se. Tog dana cijela obitelj drži post, a pojedinci se okupljaju u hramovima na liturgijskom obredu. Posebno su intrigantna verovanja u istočnoj Srbiji, posebno u vezi sa skidanjem crvenog konca sa zgloba na ovaj dan. Vjeruje se da ovaj crveni konac, za koji se u drugim prilikama smatra da donosi sreću onome tko ga nosi, danas ima drugačiji značaj.
Prema ovom praznovjerju, treba izbjegavati ostavljanje vezanog crvenog konca, jer se smatra da će to dovesti do toga da od danas sve “krene po zlu”! Uvriježeno je vjerovanje da na današnji dan treba izbjegavati konzumiranje bilo čega crvenog jer asocira na prolivenu krv svetog Ivana. Isto tako, danas je dan kada se treba suzdržati od uzimanja noža u ruke. Smatra se da bi se pojedinci trebali suzdržati od konzumiranja hrane s tanjura ili pladnja, a sljedbenici ne sudjeluju u svečanostima ili proslavama. U određenim područjima poduzimaju se mjere opreza kako bi se spriječilo da djeca konzumiraju rajčice, breskve, jabuke i bilo koju drugu crvenu hranu na ovaj dan. Vašaa mišljenja na ovu temu, postite li vi kada je crveno slovo?
