U ovom članku ćemu pisat o Draku Stjepanoviću koji nije imao mogućnost da oženi Srpskinju i da je dovede u Počićima kos Višegrada u Bosni i Hercegovini, jer ni jedna koju je on već prije upoznao nije htjela da živi na selu,pa je on prije nekoliko godina odlučio da ženu svog života prinađe u Albaniji,i na kraju se pokazalo da je dobro postupio.
Unatoč ograničenom poznavanju mlade žene, tvrdi da se zaljubio u nju tijekom njihovog trećeg susreta nakon što je putovao u Albaniju kako bi je upoznao. Kako i ne bi, pogotovo kad cijelo selo svjedoči da je mlada nadmašila njihova očekivanja?
- U ranoj fazi svog braka, veseli par se za komunikaciju oslanjao na srpsko-albanski rječnik sve dok mladenka nije naučila srpski. Prvi put kad smo razgovarali, dogovorili smo se; tijekom našeg drugog sastanka ja sam održao glavnu riječ, a na trećem smo bili zaručeni. Četvrti je bio razgovor o vjenčanju, dok je peti bio njezin dolazak.
Naš treći susret bio je sasvim slučajan, jer sam je neočekivano uspio zagrliti. Pitao sam: “Smijem li?” unatoč tome što je rečeno da to nije dopušteno. Ipak, zagrlio sam je, a naša ljubav jedno prema drugom bila je iskrena!
- “Da smo imali mogućnost odabira, ne bismo otkrili baš ovakvog.U selu Paočići, udaljenom 25 kilometara od Višegrada, dolazak mladenke iz Albanije isprva je dočekan sa skepsom, a sada je predmet velikog uzbuđenja i divljenja.
– Izazov je opisivati njezinu izvrsnost, marljiva je mlada žena. Da je odabrana i željena, ne bi bila tako otkrivena – primijetili su susjedi koje je mladenka očarala. Što se tiče dogovora između Darka i mlade, također nije bilo problema – prema njihovim riječima, glatko su se dogovorili uz kafu i cigarete, koje su zabranjene, dok je mlada pristala na manje količine rakije. S poštovanjem je prišla svom svekru, srdačno ga pozdravila zagrljajem, a potom otišla u staju pomusti krave, ne pokazujući nimalo oklijevanja kao da je cijelo vrijeme odgajana u ovakvom okruženju.
BONUS TEKST;
Krastavci (Cucumis sativus) su popularno povrće koje se često koristi u salatama, sendvičima i kao grickalica. Potekli su iz Indije i uzgajaju se više od 3.000 godina. Osim što su ukusni, krastavci su i vrlo hranljivi, što ih čini idealnim dodatkom svakodnevnoj ishrani.
Botaničke karakteristike
Krastavci su jednoletne biljke koje mogu rasti kao puzavice ili u vertikalnom obliku. Listovi su veliki, srcoliki, a cvetovi su žuti. Plodovi su obično dugi, cilindričnog oblika, a boja varira od tamnozelene do svetlozelene. Krastavci se mogu jesti sirovi, kiseli ili pečeni, a postoje i različite sorte, uključujući hrskave i sočne tipove.
Uzgoj i nega
Krastavci su vrlo otporne biljke, ali zahtevaju određene uslove za uspešan rast. Oni vole sunčana mesta i dobro drenirano tlo bogato hranljivim materijama. Optimalna temperatura za njihov rast je između 18°C i 24°C.
Sade se obično u proleće, kada prođe opasnost od mraza. Uobičajeno je saditi seme direktno u tlo ili prethodno saditi rasad u kontejnere. Krastavci zahtevaju redovno zalivanje, posebno u sušnim periodima, ali prekomerno zalivanje može dovesti do truljenja korena.
Obrezivanje nije obavezno, ali može poboljšati cirkulaciju vazduha i smanjiti rizik od bolesti. Takođe, podrška u vidu mreže ili trešnje može pomoći biljkama da rastu uspravno, što olakšava berbu.
