Za danas jedna tema, a koja će se definitivno svidjeti baš svima onima koji itekako posjećuju groblje, pogotovo subotom, kada su Zadušnice…
Danas ispitujemo brojne običaje koji obiluju u našoj kulturi i razlikuju se od jednog mjesta do drugog. Ovi običaji nisu povezani samo s radosnim događajima; odnose se na niz prigoda, uključujući i slavljeničke i tmurne trenutke. Iako je značaj mnogih tradicija u suvremenom društvu opao, određeni običaji ustrajali su kroz generacije, osobito oni koji su povezani sa značajnim životnim događajima. Značenje rođenja, krštenja i sprovoda je duboko.
Naša draga sjećanja na voljene osobe opstaju i nakon njihovog odlaska s ovog svijeta. Obilaskom groblja možemo im odati počast i očuvati uspomenu na njih. Kulturnu važnost pogrebnih običaja treba uvelike cijeniti. Pristupačnost groblju omogućuje posjetiteljima da odaju počast pokojnicima i posjećuju ga kada im odgovara, neovisno o tome održavaju li se formalni vjerski obredi. Određena tradicionalna vjerovanja, koja nisu isključivo vezana uz vjeru, također utječu na vrijeme odlaska na groblje. Prevladavajuća zabluda sugerira da se grobovi izbjegavaju tijekom Božića ili Uskrsa; međutim, to je netočno.
Drugi blagdan Uskrsa prepoznat je kao dan posvećen odavanju počasti pokojnicima, a od davnina je običaj da se tim povodom na grobljima vrši spomen na mrtve. Osim toga, posjećivanje groblja je tradicija i za vrijeme drugih vjerskih praznika, uključujući i Božić. Za sprovode su vezane brojne tradicije i vjerovanja; određene prakse zabranjuju posjete grobljima nakon zalaska sunca.
Prevladavajuća predodžba da groblja služe kao prebivališta duhova odražava strah od noćnih posjeta tim mjestima. Narodna tradicija savjetuje da se na groblje ne ulazi nakon što padne mrak, jer takvi postupci mogu rezultirati nepovoljnim okolnostima i smatra se da narušavaju mir pokojnika. Pridržavanje takvih uvjerenja je poželjno jer omogućuje pojedincima da ostanu zaštićeni od uznemiravanja ili štete. Za brojne pojedince, posjet groblju ima značajnu sentimentalnu vrijednost, pružajući priliku da odaju počast svojim najmilijima i uključe se u osobno razmišljanje.
Dosljedna praksa štovanja groblja nosi duboku simboliku za obitelji, jer potiče duboku povezanost s njihovim korijenima i osjećajem identiteta. Dužnost odavanja počasti pokojnicima općenito se doživljava kao obveza koja se prenosi s jedne generacije na drugu, čime se jača njihova povezanost. Iako su često ukorijenjeni u kulturnim i vjerskim tradicijama, rituali i običaji povezani s posjetima grobljima mogu pružiti utjehu i potaknuti osjećaj kontinuiteta s onima koji su umrli. Uključivanje u ove prakse pomaže u stvaranju duhovne veze s prošlim povijesnim vremenima i usađuje budućim generacijama vrijednosti poštovanja.
Sjećanje i štovanje naših predaka čini bitno načelo kršćanstva. Sudjelovanje u molitvenim razgovorima s njima i zajedničko njegovanje sjećanja na radosna iskustva služe kao vrlo učinkovit način ispunjavanja ove obveze. Osim toga, praksa posjećivanja posljednjeg počivališta – bilo na groblju ili na drugom mjestu – može se prihvatiti u bilo koje vrijeme, ne zahtijeva posebne aranžmane kao što su oltari koji se nalaze u crkvama. Značajni vjerski obredi, uključujući Božić i Uskrs, često izazivaju zabrinutost u pogledu prikladnosti posjeta groblju. Uobičajena zabluda je da je odavanje počasti pokojnicima neprikladno u ovim svetim prilikama.
Međutim, ovo shvaćanje je pogrešno. Obilježavanje pobjede Isusa Krista nad smrću i darivanja vječnog života čovječanstvu nadilazi jedan dan. Naime, dan nakon Uskrsne nedjelje određen je za sjećanje na pokojne. Prema tradiciji, pokladni ponedjeljak se obilježava kao univerzalni dan za “pometanje” grobova dragih osoba, što podrazumijeva kićenje svježom zelenom travom. U pojedinim krajevima Srbije ovaj se dan obilježava parastosom, na kojem se na grobove stavljaju obojena jaja i pale svijeće kao simbol sjećanja. Za vrijeme božićnih blagdana održava se osebujna tradicija vezana uz pokojnike. Naime, na prvi dan Božića priprema se i prinosi objed za pokoj duša pokojnika koji se potom odnosi na groblje.
Ranije se smatralo da je večera na Badnjak namijenjena mrtvima te se na taj način povezivala s njima. Postoji li određeno vrijeme kada treba izbjegavati posjete groblju? Postoji značajna veza između mističnih vjerovanja i štovanja preminulih, pri čemu jedno takvo vjerovanje upozorava na odlazak na groblja nakon što padne mrak zbog opažene opasnosti. Ovo upozorenje proizlazi iz ideje da groblja služe kao prebivališta za preminule duše, pretvarajući se u gradove duhova tijekom noćnih sati.
