Psi su jedni od najomiljenijih i najvernijih ljubimaca u svetu, i smatraju se najboljim prijateljima ljudi. Čovek je domestifikovao pse pre više od 15.000 godina, a tokom vremena su postali ne samo kućni ljubimci, već i pomoćnici u raznim oblicima života, kao što su lov, čuvanje, spasilački rad i terapija. Postoje stotine pasmina pasa, svaka sa specifičnim osobinama, izgledom i temperamentom.
Značajan zdravstveni problem može proizaći iz problema povezanih s uhom, što zahtijeva hitnu liječničku pomoć kako bi se spriječila pojava upale. Nažalost, simptomi koji ukazuju na bol u uhu često se ne pojave sve dok ne bude prekasno, što pravovremenu intervenciju čini prilično izazovnim. Kada se suoče s nepoznatim pojedincima, psi često pokazuju oprezan odgovor. Iako neki ljudi mogu izazvati trenutnu reakciju poput lajanja ili režanja, postoje slučajevi u kojima psi ostaju pribrani. Ovakva ponašanja mogu značiti agresiju, obrambenost ili tjeskobu. Različiti čimbenici utječu na način na koji psi reagiraju na ljude. Prevladavajući okidač za neželjene reakcije kod pasa je njihov strah od nepoznatog. Nedovoljna socijalizacija može navesti pse da nepoznate osobe doživljavaju kao potencijalnu prijetnju.
Štoviše, pojedinci kojima nedostaje odgovarajuća socijalizacija mogu doživjeti tjeskobu kada se suoče s nepoznatim prizorima, mirisima i ponašanjima. Čak i psi koji su prošli odgovarajuću socijalizaciju mogu pokazivati nesigurnost u prisutnosti nepoznatih osoba. Razni čimbenici mogu potaknuti strah kod pasa, uključujući fizičke osobine kao što su šeširi i sunčane naočale, dlake na licu, visina i dubok glas. Nadalje, izravan i intenzivan kontakt očima, zajedno s jakim mirisima poput dima, parfema i dezodoransa, također može pogoršati njihovu tjeskobu. Međudjelovanje ovih čimbenika može dovesti do tjeskobe i štetnih učinaka kod pasa, zbog njihove povećane osjetljivosti na takve okolnosti. Psi posjeduju sposobnost reagiranja na pojedince koji izazivaju negativne asocijacije.
Oni koji su prethodno pretrpjeli traumu ili zlostavljanje mogu pokazivati znakove nelagode u blizini pojedinaca koji pokreću sjećanja na ta iskustva. Osim toga, mogu razviti opreznu sklonost prema određenim osobinama ljudi, uključujući spol ili određene osobine. Određene pasmine pasa, uključujući mastife i terijere, poznate su po svojim teritorijalnim instinktima i imaju izraženu zaštitničku prirodu. Ovi očnjaci mogu pokazivati agresiju prema onima koje smatraju prijetnjom svom teritoriju ili članovima svoje obitelji.
- Osim toga, mogu obrambeno odgovoriti na nagle ili snažne akcije. Uz izvanrednu sposobnost procjene ljudskog karaktera, psi su vješti u promatranju društvenog ponašanja i često pokazuju oprez prema pojedincima koji ne pokazuju ljubaznost prema svojim vlasnicima. Psi posjeduju sposobnost otkrivanja emocionalnih promjena kod ljudi, poput straha, stresa i tjeskobe, što može dovesti do njihove vlastite nelagode i rezultirati lajanjem. Različite reakcije koje psi pokazuju prema pojedincima mogu se pripisati mješavini njihovih inherentnih instinkata, društvenih iskustava i prethodnih interakcija. Shvaćanjem ovih elemenata, vlasnici kućnih ljubimaca mogu poboljšati svoje razumijevanje ponašanja pasa i učinkovitije odgovoriti na potrebe svojih pasa.
DODATNI TEKST
Budite oprezni dok plivate u bazenima, jezerima i oceanima, jer medicinski stručnjaci ističu visoku učestalost infekcija uha uzrokovanih bakterijama i gljivicama, osobito među djecom. Profesorica dr. Sanja Krejović, specijalistica fonijatrije i otorinolaringologije, ističe nužnost pravilne higijene uha i grla. Dodatno, napominje da se mogu dogoditi i “skrivene ozljede” uha, poput puknuća bubnjića uslijed ronjenja u bazenu. Nakon okrepljujućeg plivanja u bazenu, rijeci, jezeru ili oceanu,
Osjećaj začepljenosti uha, popraćen blagim osjećajem pritiska i privremenim oštećenjem sluha, česta je pojava. Nakon toga se također može pojaviti bol. Ovi početni simptomi označavaju početak onoga što se obično naziva “plivačevo uho”, stanje koje zahtijeva odgovarajući tretman za povlačenje. Stoga je važno odmah kontaktirati otorinolaringologa za pomoć. Prema riječima profesora dr. sc. Sanje Krejović s Klinike za ORL UKCS-a, respiratorne infekcije mogu se manifestirati i tijekom ljetnih i zimskih mjeseci, a vezane su uz različite načine hlađenja, uključujući kupanje u bazenima i boravak u klimatiziranim prostorima.
Liječnik upozorava da se infekcije ipak mogu pojaviti u privatnim bazenima, bez obzira na percipiranu čistoću i sigurnost vode. Ističući važnost higijene, važno je održavati čistoću, posebno u kritičnim dijelovima kao što su WC školjka te uho, nos i grlo. Ozljede uha i nosa mogu se dogoditi u bazenima, uključujući i one koje možda nisu odmah vidljive, kao što su znakovi puknuća bubnjića. Krejović primjećuje da uranjanje u vodu uzrokuje promjenu tlaka sličnu onoj koju doživljavamo pri letenju u zrakoplovu. Bitno je prepoznati i riješiti značajne posljedice puknuća bubnjića, budući da takva ozljeda može dopustiti infekcijama da se infiltriraju u središnji živčani sustav.
Prema njegovim nalazima, znakovi perforiranog bubnjića su jaka bol, tinitus i iscjedak, sve to zahtijeva odgovarajuću antibiotsku intervenciju. Liječnik nadalje napominje da se upale vanjskog uha, te sinusa, krajnika i grla češće javljaju tijekom ljetnih mjeseci zbog unošenja bakterija ili gljivica tijekom plivanja. Kako bi se smanjio rizik od ovakvih infekcija, preporuča i djeci i starijim osobama da koriste steriliziranu morsku vodu za čišćenje nosnih kanala i grla, naglašavajući važnost ove preventivne mjere.
