– U posljednjih par godina, ono što je evidentno u cijelom svijetu, da je sve veći broj pretilih osoba među nama. Jednostavno, ne jede se zdravo, puno se sjedi, nema aktivnosti što sasvim sigurno dovodi do toga da je sve veći broj gojaznih osoba….
Mršavljenje može biti izazovno zbog prirodne sklonosti tijela da zadržava masnoću. Dok postoje brojni načini na koje se masnoće mogu nakupiti, nedostaju jednostavne i učinkovite metode za njihovo uklanjanje. Posljedično, održavanje vitke figure postaje naporno, što dovodi do dugotrajnog osjećaja gladi, nezadovoljstva i depresije, aspekata koji se često zanemaruju. Vrijedno je napomenuti da priroda izgleda daje prednost stanju prekomjerne tjelesne težine, budući da postoje dokazi koji upućuju na to da osobe s pretilošću često pokazuju veću vitalnost.
- Prof. dr. Branimir Nestorović ističe nalaze nedavnog istraživanja koje je pokazalo da se kod pacijenata s umjerenom pretilošću smrtnost nakon velikih kardiokirurških zahvata dvostruko povećava u odnosu na mršave pacijente. Nestorović pojašnjava kako priroda sugerira da je za termoregulaciju i održavanje optimalne tjelesne težine potrebna mala količina masti. Sprječavanje štetnih posljedica pretilosti Kako bi se izbjegle štetne posljedice pretilosti, ključno je umjeren unos kalorija. Prioritet dajte unosu visokokvalitetnih kalorija, kao što je doručak bogat proteinima i obilne porcije voća i povrća.
Nametanje strogih prehrambenih ograničenja može se pokazati iznimno zahtjevnim. Nestorović nudi ilustrativnu anegdotu iz knjige Vokija Kostića “Kako sam se hranio” u kojoj autor priča kako su mu liječnici savjetovali da ne konzumira masnu hranu. No, podlegao je iskušenju i priuštio si slatki janjeći but s krumpirom, te je naposljetku skladao cijeli soundtrack za film “Tko to tamo peva”. Za održavanje normalne prehrane preporuča se ograničiti konzumaciju vode ili nezaslađenog čaja nakon 18 sati. Druga široko prakticirana metoda je pravoslavna tradicija dvodnevnog posta, pri čemu pojedinci unose samo 500 kalorija dva puta tjedno.
Važno je napomenuti da je prosječnoj osobi potrebno oko 2000 kalorija dnevno za optimalne tjelesne funkcije. Za sprječavanje pretjerane gladi i prejedanja, uključivanje zobene kaše i malog izbora voća dva puta tjedno može biti korisno. Dodatno, Nestorović sugerira da dan posta može potaknuti imunološki sustav. Za fenomen prejedanja postoje znanstvena objašnjenja. Kada jedemo, dopamin se oslobađa, stvarajući osjećaj zadovoljstva. Međutim, osobe koje se bore s pretilošću konzumiraju veće količine hrane, što rezultira smanjenjem lučenja dopamina. Kao rezultat toga, moraju jesti sve više kako bi iskusili istu razinu zadovoljstva.
Osim toga, hormon leptin, odgovoran za signaliziranje sitosti, smanjuje se u lučenju kod pretilih osoba, ostavljajući ih nakon jela osjećajem nezadovoljstva i trajnom gladi. Dr. Nestorović predlaže uključivanje cjelovitih žitarica u prehranu kako bi se pospješila proizvodnja irisina, hormona koji pomaže u regulaciji razine inzulina. Konzumacijom cjelovitih žitarica nakon obroka možete pomoći u smanjenju gladi uzrokovane povišenom razinom inzulina. Dodatno, dr. Nestorović preporuča uživanje u čaši crnog vina uz cjelovite žitarice kao blagotvoran završetak obroka.
Održavanje optimalne tjelesne težine i vitalnosti može se postići prihvaćanjem razumljivog pristupa prehrani i promišljenim odabirom hrane, uzimajući u obzir zamršenu prirodu sklonosti tijela da skladišti masnoću i poteškoće povezane s gubitkom težine. Naglašavanje potrošnje hranjivih kalorija, pridržavanje dobro uravnotežene prehrane i uključivanje povremenog posta u našu rutinu ključni su elementi u poboljšanju našeg općeg blagostanja.
