Sigurnosna igla djeluje kao pomoćno sredstvo. Naučite kako ga ispravno koristiti tijekom šivanja. Ovaj članak će pokazati prednosti koje vam može ponuditi. Pogledajte ovaj vodič na YouTube kanalu Tailor Nour. Prikazuje tehniku korištenja sigurnosne igle koju vjerojatno još niste vidjeli. Ako imate šivaći stroj, svakako uložite malo vremena u svladavanje ove tehnike. Također će vam trebati mali odvijač i sigurnosna igla. Upotrijebite odvijač da uklonite vijak sa šivaćeg stroja.
Započnite odabirom tkanine na koju namjeravate pričvrstiti elastiku. Zatim umetnite elastiku u sigurnosnu iglu i postavite je ispod stopice. Zatim uključite šivaći stroj i zašijte elastiku ovom metodom. Ova tehnika također olakšava jednostavno stvaranje uzoraka. Korištenje elastične trake za oblikovanje nabora bit će jednostavno s ovom metodom. Ova tehnika pojednostavljuje proces šivanja i skupljanja bilo koje vrste tkanine. Cijeli proces možete pogledati u priloženom videu.
ZDRAVLJE:
Da li ste znali da najpametnija osoba na svijetu ne koristi niti 10% kapaciteta svoga mozga? Šta bi se desilo da neko ima moć da iskoristi 30 ili više postotaka? To su neke teorije na koje nećemo dobiti odgovor….
NEUROLOG: Mozak ne voli masti, duhan ili alkohol. Međutim, ono stvarno uživa u OVOME, i važno je da svi budu toga svjesni! Dobrobit našeg mozga ključna je za naše cjelokupno zdravlje, a načini na koje se brinemo o njemu mogu uvelike utjecati na naše mentalne i kognitivne sposobnosti tijekom vremena.
Različiti elementi, poput prehrambenih navika, načina života i emocionalnih stanja, mogu utjecati na zdravlje mozga. Ovaj tekst će istražiti štetne učinke koje loše navike mogu imati na mozak, uz preporuke za očuvanje njegovog zdravlja. Utjecaj štetnih navika na mozak je značajan. Konzumacija nezdrave hrane ili izostavljanje doručka može uvelike ometati kognitivnu funkciju.
Doručak je neophodan za opskrbu tijela energijom nakon noći posta; bez ovog obroka, sposobnost mozga da upravlja dnevnim zadacima može opasti. Ignoriranje ovog temeljnog obroka može dovesti do smanjene koncentracije, oslabljenog pamćenja i općeg osjećaja mentalne iscrpljenosti. Multitasking ili pokušaj obavljanja više zadataka istovremeno može negativno utjecati na rad mozga. Jedan od primjera toga je ponašanje u vožnji dok smo uključeni u telefonski razgovor, što stavlja značajan pritisak na mozak jer mora istovremeno rukovati s više tokova informacija.
Ovo preopterećenje kognitivnim zahtjevima može rezultirati smanjenim sposobnostima donošenja odluka i većom vjerojatnošću nesreća. Drugi elementi koji mogu uvelike negativno utjecati na zdravlje mozga su stres, unos alkohola i pušenje. Pušenje smanjuje opskrbu mozga kisikom, što može dovesti do oštećenja moždanih stanica. Alkohol može dovesti do problema s kratkoročnim pamćenjem, a također može dovesti do trajnog oštećenja mozga. U isto vrijeme, stres može pokrenuti upalne reakcije u mozgu, što može igrati ulogu u raznim poremećajima mentalnog zdravlja.
Pretjerano korištenje tehnologije i društvenih medija može imati štetne učinke na mozak. Ovisnost o ovim uređajima može dovesti do osjećaja mentalne izolacije, što može negativno utjecati na emocionalno zdravlje i društvene odnose. Osim toga, kontinuirano izlaganje plavom svjetlu ekrana može ometati san, ključni faktor za regeneraciju mozga. Savjeti za očuvanje zdravlja mozga počinju zdravim doručkom. Preporuča se jesti hranu bogatu nutrijentima, poput cjelovitih žitarica, voća, orašastih plodova i proteina.
Ova hrana opskrbljuje vitalne mikronutrijente koji poboljšavaju rad mozga. Štoviše, doručak u mirnom okruženju, bez ometanja, ključan je jer pomaže i tijelu i umu da se usredotoče na probavu i apsorpciju hranjivih tvari. Visokokvalitetna hrana igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja mozga, a niskokalorično meso poput puretine i ribe je neophodno. Dodatno, kognitivne funkcije mogu se poboljšati konzumacijom tamne čokolade koja je bogata antioksidansima, uz prirodni kakao i med. Kako biste pospješili dobru cirkulaciju krvi u mozgu, korisno je izbjegavati hranu s visokim udjelom masti i soli, jer je održavanje krvnog tlaka pod kontrolom ključno.
Osiguravanje pravilne hidratacije ključno je za zdravlje mozga. Kako bi se viskoznost krvi održala na odgovarajućoj razini, potreban je adekvatan unos vode, čime se omogućuje da mozak dobije dovoljno kisika i hranjivih tvari. Savjetuje se izbjegavati gazirana i slatka pića koja mogu negativno utjecati na zdravlje. Važan element za očuvanje zdravlja mozga je mentalni angažman. Aktivnosti poput čitanja, stjecanja novih vještina, rješavanja zagonetki i druženja s drugima mogu pomoći u održavanju oštrine uma. Ove aktivnosti potiču razvoj novih moždanih veza, što može pomoći u smanjenju kognitivnog pada. Važan čimbenik u očuvanju zdravlja mozga je bavljenje tjelesnom aktivnošću.
Aktivnosti poput redovite tjelovježbe, plesa ili čak jednostavnih pokreta mogu poboljšati protok krvi u mozgu, potiču rast novih moždanih stanica i podižu raspoloženje. Nadalje, tjelesna aktivnost pomaže u oslobađanju od stresa, nudeći dodatnu zaštitu za mozak. Dovoljno sna neophodno je za regeneraciju mozga i održavanje njegovih funkcija. Preporuča se svake noći težiti najmanje šest sati kvalitetnog sna.
Nadalje, kako biste pomogli svom mozgu da se opusti i pripremi za odmor, ključno je suzdržati se od izlaganja ekranu najmanje jedan do dva sata prije spavanja. Preporuke dnevne prakse naglašavaju važnost jutarnje rutine za zdravlje mozga. Predlažemo rano ustajanje, omogućavanje ulaska svježeg zraka otvaranjem prozora, duboko disanje i konzumiranje dvije čaše vode. Usvajanje ovih navika može povećati razinu energije i pripremiti vaš mozak za dan koji dolazi.
Najbolje vrijeme za rješavanje složenijih zadataka je vrijeme kada je mozak najaktivniji, točnije između 10:00 i 12:00 i opet od 16:00 do 18:00. Kako biste osigurali stabilnu razinu energije tijekom dana, uravnotežena i hranjiva lagana večera može biti korisna. Emocionalno blagostanje igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja mozga. Cjelokupno mentalno zdravlje može se poboljšati pozitivnim emocijama i osmijehom, koji pomažu u smanjenju razine stresa. Podržavanje mentalne ravnoteže može se postići uvažavanjem malih radosti u životu i izbjegavanjem stresa.
