Profesor dr Dejan Čubrilo, stručnjak za sportsku medicinu i profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, daje uvid u odgovarajuće tehnike i tajming za pravilno čišćenje organizma. Kada naša hrana nije pravilno probavljena, ona postaje leglo za bakterije, gljivice i parazite koji napreduju u nehigijenskim uslovima. Mikroorganizmi se privlače u nečisto okruženje. Cilj nije oslanjanje na lijekove, već osmišljavanje načina za stvaranje okruženja koje nije pogodno za njihov rast i reprodukciju.
Ako osoba ima visok nivo holesterola i masnu jetru, neophodno je da se podvrgne detoksikaciji. Činjenica je da svi imamo neki stepen masne jetre. Imati masnu jetru znači da imate povećan nivo insulina, hormona koji proizvodi gušterača da reguliše probavni sistem i nivo šećera. Kada nivo insulina raste tokom dana, to pokreće proizvodnju masti u jetri. Ovo je njegova predviđena funkcija. Suprotno popularnom mišljenju, holesterol ne dolazi iz hrane koju jedemo. Često konzumiranje masnih i prevelikih obroka uzrokuje probavne smetnje i intoksikaciju.
Međutim, povišeni nivo inzulina podstiče jetru, koja je proizvodni centar holesterola, da stimuliše njegovu proizvodnju. Dr Čubrilo tvrdi da osobe sa povišenim nivoom holesterola imaju i povećan nivo insulina, i obrnuto. Lekar se takođe pozabavio nesporazumima oko lipoproteina niske gustine, koji se obično naziva “lošim” holesterolom. Paradoksalno, loš holesterol sadrži manje holesterola od dobrog holesterola. Dakle, kojoj svrsi služi? Loš holesterol, takođe poznat kao LDL, je poput kamiona koji transportuje holesterol tamo gde je potreban.
Konkretno, isporučuje materijal potreban za proizvodnju hormona. To ga čini bitnim dijelom tjelesnih procesa. Međutim, kada se loš holesterol oksidira, postaje neučinkovit u isporuci svog tereta. Umjesto toga, može se zalijepiti za zidove arterija i započeti razvoj ateroskleroze. Samo je ova vrsta holesterola zaista štetna. Doktor Dejan Čubrilo iznosi uvid o prihvatljivom nivou holesterola, kao i preporuke za osobe sa graničnim ili blago povišenim nivoima. Ne doživljavam svaki slučaj holesterola od 6 ili 6,5 kao katastrofu ili izuzetno negativnu pojavu. Umjesto toga, vjerujem da se proizvodi prekomjerno zbog vanjskih stimulansa kao što je inzulin, ili zbog nedovoljne eliminacije putem žuči, ili moguće zbog nakupljanja rđe.
Dr Čubrilo savjetuje svojim pacijentima da u svoju svakodnevicu unesu antioksidanse, uz raznovrsnu hranljivu hranu, poput voća i povrća. Osim toga, on naglašava važnost kontrole razine inzulina izbjegavanjem slatke hrane i vođenjem računa o količini konzumiranog šećera, kako bi se izbjeglo opterećenje gušterače. Što se tiče masnoće, dr Čubrilo preporučuje da se koristi manje od kašičice za dodavanje ukusa. Treći aspekt njegovog pristupa je fokusiran na kontrolu eliminacije, što uključuje stimulaciju žučnih kanala biljkama kako bi se potaknulo izbacivanje žuči u crijeva. Za optimalne rezultate predlaže ispijanje osvježavajuće limunade s dodirom đumbira: limun pokreće kanal, dok ga đumbir opušta, omogućavajući laku eliminaciju.
Optimalna metoda za pročišćavanje organizma je konzumacija svježe cijeđenih sokova od voća i povrća, uz uzdržavanje od drugih oblika prehrane. Konzumiranje sokova napravljenih od mješavine voća i povrća, koji su izmiješani i iscijeđeni u porcije od otprilike 500 ml i konzumirani više puta dnevno, može dovesti do povećanja inzulina uporedivog s onim koji se javlja tokom testa tolerancije na glukozu. Iako su ovi sokovi napravljeni od hranljivih sastojaka, porast insulina koji izazivaju može da spreči topljenje potkožnog masnog tkiva, poveća proizvodnju holesterola i izazove nakupljanje masti u jetri. Da bi se ublažio ovaj odgovor, važno je da sok sadrži vlakna, minimalno masnoće i sjemenke koje pomažu u regulaciji pankreasa.
