U nastavku našeg današnjega članka, donosimo vam jednu analizu, koja će itekako dobro da dođe baš svima onima a koji broje krvna zrnca…
Značajna studija koju je proveo istraživački tim sa Harvarda otkrila je važne spoznaje o bliskim genetskim vezama među narodima kao što su Srbi, Hrvati, Bosanci i Albanci. Nalazi ukazuju da su, unatoč suvremenim kulturnim i nacionalnim razlikama, njihove genetske osnove gotovo identične, što osvjetljava povijesne migracije i miješanja populacije na ovom području.
- Inigo Olalde, istaknuti arheogenetičar i jedan od glavnih istraživača, proglasio je da je precizno identificiranje pripadnosti pojedinaca hrvatskoj, srpskoj ili bilo koje druge balkanske nacionalnosti na temelju genetskog materijala gotovo nemoguće. On tvrdi da su termini Hrvat, Srbin i drugi prvenstveno kulturološke prirode, te da sa genetskog stanovišta nema suštinskih razlika koje bi sugerisale povijesno razdvajanje. Ova informacija je izvedena iz sveobuhvatne studije pod nazivom „Genetička povijest Balkana od rimske granice do seobe Slovena“, koja je objavljena krajem 2023. godine.
U ovom istraživanju znanstvenici su ispitivali DNK 146 kostura koji datiraju iz prvog milenija nove ere. Ovi ostaci su otkopani na 20 različitih lokacija širom Balkana, uključujući Hrvatsku, Srbiju, Severnu Makedoniju, Albaniju, Bugarsku, Rumuniju i Grčku. U pitanju su artefakti stariji više od jednog milenija, a njihova analiza omogućila je sveobuhvatno sagledavanje transformacija koje su uticale na suvremeno stanovništvo ovog područja. Ključni nalaz studije ukazuje na to da se genetski profili pojedinaca iz prošlosti koji su ispitani u istraživanju gotovo ne razlikuju od profila sadašnjih stanovnika jugoistočne Europe.
Ovo sugeriše da, unatoč postojećim nacionalnim i jezičnim razlikama, stanovništvo Balkana ima zajedničko porijeklo na koje su uticali uporedivi povijesni razvoji. Genetski dokazi nedvosmisleno naglašavaju iste obrasce migracija i miješanja koji su se događali tijekom povijesti, bez obzira na moderne političke granice i identitete. Istraživanje je pokazalo da su značajni demografski događaji koji su uticali na suvremenu balkansku populaciju počele otprilike 1000. godine nove ere. U prethodnim vijekovima, posebno između 250. i 550. godine, dogodile su se značajne migracije iz središnje i sjeverne Europe, kao i iz regije pontsko-kaspijske stepe.
Ovaj region, koji se proteže od sjevernih dijelova Crnog mora do današnjeg Kazahstana, služio je kao ključna polazna točka za pojedince koji su migrirali na Balkan. Nakon pada rimske vlasti, u razdoblju između 6. i 10. stoljeća dogodio se talas migracija, porijeklom iz sjeveroistočne Europe, gdje su se preselili slovenski narodi. Nalazi studije otkrivaju da je DNK ovih slovenskih migranata prisutan u uzorku od 30 do 60 procenata balkanske populacije, čime se naglašava njihov značajan utjecaj na genetski pejzaž ovog područja. Ono što je posebno vrijedno pažnje jeste da novopridošle grupe nisu u potpunosti raselile već postojeće populacije; nego su se miješali s njima. Shodno tome, genetsko nasljeđe suvremenih pojedinaca otkriva ostatke još drevnijih kultura.
Na primjer, otprilike 22 posto genetskog sastava sadašnje balkanske populacije može se pratiti do pojedinaca koji su naseljavali regiju tijekom brončanog i gvozdenog doba. Štaviše, oko 23 posto ovog genetskog materijala potiče od predaka koji su živjeli u onome što je sada poznato kao Zapadna Anadolija. Ovi nalazi pružaju dodatnu podršku tvrdnji da je balkanski povijesni služio kao raskrsnica za različite narode i civilizacije. Genetski diverzitet uočen u trenutnoj populaciji odražava kontinuirani obrazac migracije, adaptacije i interakcije između različitih skupina koje su okupirale ovaj region tijekom povijesti.
Ovo zamršeno nasljeđe ne može se izdvojiti u moderne nacionalne identitete; umjesto toga, otkriva duboko međusobno povezanu zajedničku povijest. Ovo istraživanje, koje koristi najnovije genetske metodologije, predstavlja značajan napredak u razumijevanju povijesnog narativa Balkana, oslanjajući se ne na mitove i legende, već na opipljive biološke podatke. Kroz primjenu suvremenih znanstvenih pristupa, nudi lucidan prikaz formiranja današnjih populacija dok je istodobno razbija brojne predrasude koje su u vijekovima dijelile pojedinosti na ovim prostorima.
