Hurem i Sulejman su jedan od poznatijih bračnih parova iz prošlosti, a njih dvoje su opjevani u mnogim pjesmamaa, knjigama i filmovima. Od četiri žene koje je sultan Sulejman imao, Hurrem je bila ta koja je potpuno zarobila njegovo srce. Iako su je neki možda označili kao lukavu, nije se mogla poreći dubina njezine ljubavi prema sultanu.
Što je Hurem izdvojilo od ostalih žena? Glasine sugeriraju da se vješto uvukla u njegov krevet, osvojivši ga na način na koji nitko drugi nije uspio. Osim što je bila sultanova ljubavnica, uspješno se progurala do položaja njegove zakonite supruge te im rodila djecu. Vješto je izborila svoje mjesto na prijestolju, zaradivši divljenje cijelog carstva. Prije nego što je Sultanija Hurem umrla, par je proživio period razdvojenosti. Nakon njihovog ponovnog susreta, Sulejman ju je otpratio da prisustvuje izgradnji nove džamije, gdje je otkrio da njegova duša boravi unutar njenih zidova i da će njegovo srce zauvijek biti isprepleteno s tom strukturom.
Tijekom svog života, Sulejman je ispunio svaku Hurreminu želju, no ipak ga je njezin posljednji zahtjev duboko dirnuo i otkrio dubinu njezine ljubavi. Svjesna svoje skore smrti, molila je sultana da joj omogući vječni počinak upravo na onom mjestu koje je on proglasio vječnim počivalištem za svoje srce i dušu – u džamiji koja će zauvijek nositi njegovo ime, Suleymaniye.
Nakon što je njena želja ispunjena, Sulejman je, nakon svoje smrti, izrazio svoju posljednju želju da bude položen pored nje u istoj džamiji.
Nakon smrti Hurrem, sultan je ostao bez ženske prisutnosti do kraja života, koji je trajao osam godina.
BONUS VEST:
Netflix će uskoro objaviti dokumentarni film o poznatom fizičaru Albertu Einsteinu. U režiji Antonija Phillipsona, film pod nazivom “Einstein i bomba” zaranja u život briljantnog uma koji je dominirao 20. stoljećem. Einsteinovo putovanje koje tumači glumac Aidan McArdle pomno je istraženo u ovom zadivljujućem dokumentarcu.
Narativ filma usredotočen je na paralelne putanje Einsteina i Hitlera, što je rezultiralo ključnim trenutkom kada se slavni fizičar obratio predsjedniku Franklinu Rooseveltu, upozoravajući ga na potencijalni razvoj atomske bombe u Njemačkoj. Posljedično, ovo je pokrenulo lančanu reakciju koja je dovela do utrke u nuklearnom naoružanju i konačnog stvaranja atomske bombe, koju su predvodili J. Robert Oppenheimer i njegov tim. Međutim, ostaje relativno nepoznato da teorija relativnosti i brojni drugi znanstveni doprinosi koji se pripisuju Albertu Einsteinu duguju njegovoj ženi, Milevi, briljantnoj fizičarki i vrsnoj matematičarki.
Upravo se Mileva vješto uhvatila u koštac s većinom zamršenih matematičkih problema koji su bili sastavni dio oblikovanja glasovite teorije, aktivno sudjelujući u njezinu stvaranju i pružajući neprocjenjivu pomoć svom suprugu. Nažalost, ovaj manje poznati aspekt priče, kao i složenost Milevina života zajedno s Albertom, ostali su zatamnjeni od javnosti. Privatni životi Mileve i Alberta Einsteina odvijali su se nimalo idilično. Albert je, poput svojih kolega znanstvenika, bio duboko zaokupljen područjem svojih misli i ideja. No, i u trenucima odvojenosti pokazao se kao neadekvatan supružnik i odsutni otac. To je do te mjere prevagnulo da je glasoviti genij od očiju javnosti skrivao i svoju obitelj i svoje prvorođeno dijete.
Tijekom 1902. godine Albert i Mileva doživjeli su rođenje kćeri Liezel izvan granica braka. Albert je, držeći se strogih uputa, inzistirao da se ovo dijete drži u tajnosti, što je Milevu natjeralo da sebe i bebu sakrije u Srbiji. Nažalost, Albert nikada nije imao priliku vidjeti svoju kćer. Nagađa se da je, nakon što je Albert natjerao Milevu da napusti Liezel u Srbiji i pridruži mu se u Bernu, mlada djevojka podlegla šarlahu. Čak i dan danas, prava sudbina Einsteinovog prvog djeteta ostaje obavijena velom neizvjesnosti. Tek prije otprilike tri desetljeća otkriće dopisivanja između para rasvijetlilo je ovo prethodno nepoznato poglavlje njihovih života.
