– Lepa Brena je još kao djevojka stigla u Beograd, a prvi posao koji je radila jeste čuvanje djece. Jednostavno, od početka je bila predodređena za uspjeh, zato što je još od Osnovne škole pjevala po školskim priredbama….
U današnje vrijeme, zadivljujuća Brena stoji kao jedna od najbogatijih žena u svijetu izvedbenih umjetnosti. No, otvoreno je ispričala kako je njezino putovanje od početka karijere bilo sve samo ne bajka. Moj otac je zapalio moju strast prema medicini, ali nažalost, troškovi pohađanja medicinske škole bili su iznad naših mogućnosti. Kao rezultat toga, odlučila sam upisati studij turizma na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu.
Ovo razdoblje mog života bilo je financijski izazovno jer se život u užurbanom gradu pokazao prilično skupim. Morao sam se odreći određenih luksuza koji se obično povezuju sa studentima, poput odlaska na ekskurziju s kolegama iz razreda. Ishrana mi se sastojala uglavnom od kruha i jogurta, uz povremeni dodatak šećera kad bih poželjela nešto slatko. U jednom je trenutku financijski pritisak postao prevelik za podnijeti i nisam imao drugog izbora nego vratiti se u svoj obiteljski dom kako bih izbjegao ralje siromaštva.
Osjećajući dubok osjećaj tuge i očaja, zatekao sam se kako stojim na autobusnoj stanici pod turobnim sivim nebom ispunjenim tmurnim oblacima. Kako je kiša počela padati, napeto sam čekala autobus, ali ga nije bilo na vidiku. Odjednom mi je prišao mali pas, njegovih tužnih očiju susreo je moje dok se ugnijezdio pored mojih nogu. U tom trenutku, bljesak munje i glasan prasak groma kao da su razbistrili moj um. Odlučan preuzeti kontrolu nad vlastitom sudbinom, odlučio sam iskoristiti priliku koja mi se ukazala.
Strpljivo čekajući autobus, na kraju sam se vratila u stan da se presvučem, spakovala kofere i krenula nazad u Brčko – ispričala je pjevačica za “Informer”. Ističemo da je Brenina transformacija izazvala veliki kaos na društvenim mrežama, što je prvi put u njenoj dugoj karijeri da pjevačica ne nosi prepoznatljivu plavu kosu. U trenutnom krajoliku glazbene industrije najveći prioritet leži u stvaranju pjesme koja postaje viralna, postaje popularna senzacija i stvara toliko željeni hype. Ovi čimbenici zajedno označavaju njegovu pobjedu, potvrdu i široku potrošnju, dok također učvršćuju status izvođača kao minimalni uvjet popularnosti.
- U prošlosti su kriteriji za uspješan album bili drugačiji, no to se promijenilo prije samo dva desetljeća. U današnje vrijeme ponovno se pojavila praksa izdavanja samo dijela ili polovice albuma, ali te pjesme često ostaju ograničene na sferu interneta. Ranije su kasete, vinilne ploče i na kraju CD-i postali preferirani formati za distribuciju glazbe. U doba bivše Jugoslavije izvođačima su se dodjeljivala priznanja u obliku srebrnih, zlatnih, platinastih i dijamantnih ploča, što je označavalo prodaju od 50, 100, 150 i 200 primjeraka.
Dodatno, dodijeljena je prestižna nagrada Zlatna ptica pjevačima koji su postigli izvanredan podvig od prodaje 300.000 ploča. Godine 1947. u Zagrebu je objavljena prva singlica pod nazivom “Ti tvoji zubići” i “Jedan mali brodić”, tradicionalne dalmatinske pjesme u izvedbi “Zagrebačkog muškog kvinteta”. Ovaj značajan događaj dogodio se u cijenjenoj tvornici gramofonskih ploča “Jugoton”.
Nakon toga, 1951. godine u Beogradu je osnovana još jedna diskografska kuća, poznata kao RTB. Tu se pojavila prva nezavisna diskografska zvijezda, Đorđe Marjanović sa svojim albumom “Zvižduk u osam”. Naime, 1961. godine u Aleksandrovcu je otvoreno novo proizvodno poduzeće Diskos. Unatoč tome što su najmlađi u branši, prestižnu zlatnu ploču dobili su za prodaju u 100.000 primjeraka albuma Nikole Karovića “Zlatna Grkinja”, na kojem su se našli hitovi poput “Sagapo” i “Wonderful Mexico”. No, spor je nastao kada je RTB Beograd objavio da službeno dodjeljuje prvu Zlatnu ploču Predragu Cunetu Gojkoviću za album “Kafu mi draga peći”.
Diskos je pokrenuo sudski spor, a nakon arbitraže utvrđeno je da je Diskos bio u pravu jer je RTB svoju nagradu temeljio na broju proizvedenih ploča, a ne na broju prodanih. S godinama je potražnja za pločama rasla, au Titovoj Jugoslaviji najprodavanija ploča svih vremena bila je “Slatki greh” renomirane umjetnice Lepe Brene, čime je osigurana pozicija apsolutne vladarice jugoslavenske glazbene scene. Godine 1984. njihov album “Lepa Brena” postigao je neviđen uspjeh, prodan u nevjerojatnih milijun i sto tisuća primjeraka.
Zahtjevi za ovim izdanjem bili su toliki da su tvornički radnici radili dan i noć u tri smjene kako bi ga ispunili. Prije njega, Zdravko Čolić je izvanrednih sedam godina nosio titulu najprodavanijeg albuma s “Ako priđeš bliže” koji je do tada 1977. godine prodan u nevjerojatnih milijun primjeraka. O kontinuiranoj dominaciji narodnjaka u najtiražnijim tiskovinama govori treće mjesto Miroslava Ilića s albumom “Pozdravi je pozdivi” iz 1982. koji je prodao impresivnih 900 000 ploča. Osim toga, Vesna Zmijanac postigla je sličan uspjeh 1988. godine sa svojim albumom “Istina”, koji je prodan u samo 50.000 primjeraka.
