U Visokom, blizu Sarajeva, živi starija muslimanka sa izuzetnim životnim iskustvom. Već smo govorili o pričama koje naglašavaju prijateljske odnose između muslimana i Srba u Bosni, uključujući muslimanku koja je udata za Srbina, i sada slavi i Bajram i Božić, kao i o Srbinu koji je dobrovoljno prihvatio islam.
- Sada predstavljamo priču o baki koja je četiri godine živjela u Austriji, gdje je jedinstven splet okolnosti rezultirao time da živi u kući pravoslavnog svećenika. Cijelo vrijeme provedeno tamo, uvijek je bila slobodna prakticirati svoju muslimansku vjeru.
Nana, rodom iz Rogatice, uz svoju je obitelj nakon preseljenja kupila kuću u Visokom, Dobrinje. Unatoč tome što je provela četiri godine u Austriji, teško se prilagodila na takav način života, pa se vratila u Bosnu, gdje je vjerovala da će uživati u kvalitetnijem životu.”Živjela sam u papinoj rezidenciji. Moja odjeća, uključujući moju maramu i muslimansku odjeću, nitko nije branio. Provela sam četiri godine u društvu pape.
Nana se rado prisjeća vremena provedenog u svećenikovom domu i dobrote koju joj je iskazivao. Za vrijeme moje molitve svećenik je primijetio: Pametno, majko, ti radi svoje, a ja ću svoje. On je poštovao moja uvjerenja, a ja sam poštovao njegova. Suzdržavali smo se od petljanja jedan drugome u običaje, čak sam od njega dobivao i ohrabrenje. Ni u jednom trenutku se nisam osjećala ugroženo ili diskriminirano.
Sreća koju je osjećala bila je ukorijenjena u međusobnoj pažnji i podršci prisutnima u njihovom suživotu. Dok nije imala čežnje za papinom rezidencijom, srce ju je boljelo za domovinom, prijateljima i voljenom Bosnom i Hercegovinom.“Kad bi se svećenik vratio s bogoslužja, rekao bi mom mužu: Deda, preskoči molitve i skuhaj nam kavu, pa možemo sjesti i razgovarati.
Ova pripovijest ilustrira kako poštovanje vjerovanja i tradicije drugih može potaknuti veze razumijevanja i sklada. Bez obzira na božanstvo koje obožavamo, bitno je njegovati vlastito dok pokazujemo poštovanje prema tuđima. Ovakav pristup je jedini put kojim možemo napredovati kao zajednica.
BONUS TEKST:
Jagode su jedno od najpopularnijih voća na svetu, cenjene zbog svog slatkog i osvežavajućeg ukusa, intenzivne crvene boje i bogate nutritivne vrednosti. Pripadaju rodu Fragaria i potiču iz Evrope, ali su se brzo proširile širom sveta, zahvaljujući svojoj sposobnosti da se lako gaje i prilagode različitim klimatskim uslovima. Moderni uzgoj jagoda počeo je u 18. veku ukrštanjem različitih sorti, što je dovelo do razvoja velikih i sočnih plodova kakve danas poznajemo.
Jagode su veoma bogate vitaminom C, što ih čini odličnim izborom za jačanje imuniteta i zdravlje kože. Takođe, sadrže visok nivo antioksidanasa, uključujući antocijanine i elagičnu kiselinu, koji pomažu u borbi protiv upala i slobodnih radikala. Ove bobice su takođe dobar izvor vlakana, što poboljšava probavu i pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi.
U kulinarstvu, jagode su izuzetno svestrane. Osim što se jedu sveže, često se koriste za pravljenje džemova, sokova, kolača, torti i smoothieja. Takođe se mogu zamrznuti, čuvajući svoje nutritivne vrednosti, i koristiti tokom cele godine.
Gajenje jagoda je relativno jednostavno, pa su popularan izbor za kućne bašte. Mogu se saditi u vrtovima, posudama ili visećim saksijama. Ključ uspešnog uzgoja je dobro drenirano tlo i dovoljno sunčeve svetlosti, a redovno zalivanje i mulčenje tla pomažu u očuvanju vlage i zdravlju biljaka. Jagode su idealan izbor za sve one koji žele da uživaju u svežem i zdravom voću iz sopstvene bašte.
