Plastična medicina je u posljednjih par godina definitivno toliko uznapredovala, da danas svako može uraditi neku plastičnu korekciju na sebi. Nekada su bile jako visoke cijene, a danas je to sve postalo faktički bagatela. Za vikend izlet odabrali su unajmljeni stan u Zagrebu u kojem su opsluživali 50-ak klijenata i zaradili pozamašnu svotu novca koja se brojila i do nekoliko desetaka tisuća eura. Po povratku u Beograd nastavili su svoje aktivnosti unatoč nedostatku potrebnih dozvola za rad i korištenju neodobrenih metoda.
Poboljšanja su davana injekcijama na usne, čelo, nos i bradu. Transakcije su se odvijale u gotovini, bez ikakve službene dokumentacije, a klijentelu su uglavnom činile mlade djevojke koje nisu bile svjesne potencijalnih rizika kojima su se izlagale.
Kako prenosi hrvatski Dnevnik, javnost je za ovaj visokoprofitabilni poduhvat, koji se vodi uz očito nepoštivanje propisa, saznala kada je ekipa televizijske emisije Provjereno upala u prostorije u kojima se odvijaju te radnje i promatrala nedopušteni postupci. Kako navodi “Dnevnik”, vlasnik organizira “prosice” žena svakih četvrt sata, od izlaska do zalaska sunca, tijekom cijelog vikenda.
Putem oglasa koji je kružio na društvenoj mreži pojedinci su se mogli informirati o raznim estetskim zahvatima. U oglasu je navedeno da se ovi postupci provode u Zagrebu te da postoje dva slobodna termina. Ove su informacije podijeljene putem privremene objave priče, koja je odmah uklonjena nakon što su termini rezervirani. Ema Branica, provjerena reporterka, samoinicijativno se prijavila i dobila brz odgovor.
Na njezin zahtjev potražila je sredstva za poboljšanje usana, možda na bazi hijaluronske kiseline, i odmah je dobila odgovor. Svaka je rečenica nosila iskrenu poruku koja je upućivala na to da je jedini slobodni termin u nedjelju poslijepodne, iako su zanemarili spomenuti mjesto. No, uvjeravali su je da će adresu dobiti sutradan, a istini za volju, stigla je navečer. Ponuda usluga uključivala je, između ostalog, razne filere, botox i nekirurške metode korekcije nosa. Na te se postupke gleda s dojmom lakoće, nalik na ugradnju noktiju ili trepavica. Područje društvenih medija bukti mnoštvom intervencija. Razina rizika povezana s ovim zahvatima utvrđuje se na temelju izgleda fotografija podijeljenih na društvenim mrežama.
Bez ikakvog upita o sadržaju, oni ostaju nesvjesni onoga što je zapravo uključeno u ove proizvode. Prema izvješćima hrvatskih medija, niti jedna od zaplijenjenih tvari, koje je zaplijenio Državni inspektorat u Hrvatskoj, nije registrirana za prodaju na tržištu Europske unije.
Izv. dr.sc. Željko Rotim, predsjednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu, upozorava da se reakcija na pojedine zahvate može manifestirati sustavno, podsjećajući na simptome slične gripi. Dugotrajna vrućica, slabost i mučnina među važnim su detaljima kojih bi pojedinci trebali biti svjesni. Ekipa “Provjerenog” je na ulazu u zgradu primijetila konstantnu navalu ljudi tijekom cijelog dana, koja podsjeća na užurbanu željezničku stanicu. Žene bi ulazile i izlazile, dok je dnevna soba unajmljenog stana služila kao improvizirana čekaonica. U jednom slučaju, žena je marljivo nanosila anestetičku kremu na usne djevojaka koje su čekale.
Bez znanja svoje trenutne okoline u unajmljenom stanu, 20-godišnja žena ispričala je svoje iskustvo s nesrećom s filerima za usne. Dok je nanosila ruž, nesvjesno je primila drugu tvar, a ne hijaluronsku kiselinu, što je rezultiralo neravnim grudicama na usnama. Unatoč tri pokušaja otapanja, ostaci punila i dalje ostaju. Dok su žene strpljivo čekale svoj red, odmah se pojavila vlasnica “kozmetičkog salona”. “Ja sam i vlasnica i majčinska ličnost ugostiteljskog objekta. Dok sam ja stručna ekonomista, moja kći je voditeljica. Vlastitim trudom stekli smo znanje i stručnost, a angažirali smo i usluge liječnika, “ objasnila je.
S velikim samopouzdanjem, ekonomist je nastavio elaborirati različite metode koje koriste, da bi kasnije priznao da se te metode provode na crno, bez potrebnih dozvola za rad. Nakon ovog otkrića, doktorica je izašla iz sobe i družila se s klijentima, upuštajući se u razgovore o njihovim željama, što je ekipu emisije “Provjereno” ostavilo duboko uvjereno. Tada je na red došla djevojka, koja je čekala u susjednoj prostoriji, a postupak je munjevito završen u roku od samo 15 minuta. Tri zone botoksa platila je ukupno 220 eura. Predsjednica Hrvatskog društva za estetsku medicinu pojašnjava da se cijene pravnih klinika i ordinacija u Hrvatskoj bitno ne razlikuju. Međutim, treba napomenuti da se 220 eura može smatrati najvišom cijenom, uzimajući u obzir nepostojanje regresa u slučaju komplikacije i korištenje materijala koji nisu odobreni na hrvatskom tržištu. Potencijalne posljedice mogu biti opasne, uključujući oticanje, asimetriju, alergije, hematome i teže komplikacije.
Nekroza, kako objašnjava Rotim, odnosi se na pojavu kada se dio kože ili tkiva odvoji nakon tretmana. Pojedinci koji traže estetsko poboljšanje možda nisu svjesni ovog mogućeg ishoda, samo da bi se probudili tri dana kasnije i otkrili da im se dio kože lica oljuštio. Ovaj neočekivani događaj nije nešto što ljudi očekuju ili uzimaju u obzir kada posjećuju takve ustanove.
Kazne od 1.000 do gotovo 4.000 eura propisuje Hrvatski inspektorat, a za pravne osobe kazne od 2.000 do gotovo 7.000 eura. Štoviše, postoji posebna kazna za pojedince povezane s pravnim osobama. U provjerama su zaplijenjene ukupno 1513 artikala, među kojima su ampule, hijaluronska kiselina i silikonske šprice, botoks, kreme, sprejevi, praškovi za anesteziju, ampule adrenalina i razni drugi preparati.
